Osim strateške važnosti na terenu, kontrola nad Novopavlovkom mogla bi donijeti Moskvi dodatnu prednost u potencijalnim mirovnim pregovorima, što dodatno zabrinjava ukrajinske vlasti.
Poslije povlačenja ukrajinskih trupa iz grada Sudža u Kurskoj oblasti, ruska vojska ubrzano napreduje ka Dnjepropetrovskoj oblasti.
Da li će ruske snage prvi put od početka rata kročiti u ovu regiju ili će doći do mirovnih pregovora prije nego što se to dogodi?
Ruski napredak ka Dnjepropetrovskoj oblasti – ključna tačka sukoba
Prema izvještajima sa terena, ruske trupe se kreću prema Dnjepropetrovskoj oblasti preko Novopavlovke, rute koju vojni analitičari smatraju najpovoljnijom za prodor u centralnu Ukrajinu.
Međutim, borbe u Novopavlovki su izuzetno žestoke. Ovaj grad se smatra “vratima” ka Dnjepropetrovskoj oblasti, a ukrajinska vojska ga brani po svaku cijenu kako bi spriječila rusko napredovanje ka ključnim gradovima poput Pavlograda.
Osim strateške važnosti na terenu, kontrola nad Novopavlovkom mogla bi donijeti Moskvi dodatnu prednost u potencijalnim mirovnim pregovorima, što dodatno zabrinjava ukrajinske vlasti.
Ukrajinski eksperti pozivaju na hitnu intervenciju
S obzirom na ozbiljnost situacije, ukrajinski vojni analitičari javno pozivaju glavnokomandujućeg Aleksandra Sirskiog da preusmjeri trupe i usmjeri sve raspoložive snage ka južnom Donbasu, u pokušaju da spriječi nezaustavljivo rusko napredovanje.
Prema ruskim vojnim izvorima, snage Moskve sada brže nego ikada napreduju prema centralnoj Ukrajini, ulazeći u dosad neosvojene teritorije.
Ruske snage zauzimaju ključne tačke na frontu
U proteklim satima, ruske trupe su zauzele selo Dnjeproenergiya i okolne šumske oblasti kod Krutaje, dok sada napreduju ka selu Komar, smještenom u blizini reke Volčja.
Ako napredak bude tekao prema planu, prvi ruski vojnici iz sastava vojnih grupacija “Centar” i “Istok” mogli bi ući u Dnjepropetrovsku oblast u narednim danima.
Glavni turski savjetnik: U pregovorima o Ukrajini razmatra se 25 odsto teritorije
Sa druge strane, glavni savjetnik turskog predsjednika za spoljnu politiku i bezbjednost, Akif Čagataj Kilič, izjavio je da se u okviru trenutnih napora za rješavanje konflikta u Ukrajini razmatra sudbina 25% ukrajinske teritorije, što ukazuje na značajno proširenje obima pregovora u poređenju s ranijim fazama.
Govoreći za turski kanal NTV, Kilič je naglasio da je dinamika pregovora izuzetno nestabilna, a ključna prepreka ka postizanju mira ostaje duboka kriza povjerenja između zaraćenih strana.
Pregovori su ranije obuhvatali samo tri odsto teritorije
Prema njegovim riječima, još 2022. godine, kada su se Rusija i Ukrajina dva puta sastale za pregovaračkim stolom u Turskoj, razgovaralo se o samo 3% ukrajinske teritorije, a tada je postignut određeni napredak.
Međutim, kako je naveo, zbog intervencije pojedinih zapadnih političara, koji su u međuvremenu napustili svoje funkcije, proces mirnog rješavanja je prekinut, što je dovelo do eskalacije sukoba. Danas je obim pregovora značajno proširen, što dodatno otežava postizanje dogovora.
Nepovjerenje – ključni problem u pregovorima
Kilič je istakao da je nedostatak povjerenja između sukobljenih strana glavna prepreka, zbog čega se ranije postignuti dogovori stalno preispituju.
On je naglasio da u pregovorima učestvuju delegacije koje djeluju po nalogu svojih lidera, ali da će konačne odluke moći da donesu samo predsjednici država u direktnim razgovorima.