Tramp je prošle nedelje naredio je 90-dnevno zamrzavanje kako bi administracija imala vremena da pregleda koji od hiljada humanitarnih, razvojnih i bezbjednosnih programa će nastaviti da primaju američka sredstva.
![Pred gašenjem programi američke pomoći Pred gašenjem programi američke pomoći](https://mondo.me/Picture/754863/jpeg/Donald-Tramp-.jpeg?ts=2025-01-24T08:05:30)
Programi pomoći širom svijeta, koji se finansiraju iz budžeta Sjedinjenih Država, otpuštaju zaposlene i pripremaju se za prekid rada nakon što je administracija Donalda Trampa gotovo u potpunosti obustavila stranu pomoć.
Državni sekretar Marko Rubio, koji je u početku iz obustave izuzeo samo hitne programe isporuke hrane i vojnu pomoć Izraelu i Egiptu, u utorak je pristao da barem privremeno nastavi finansiranje humanitarnih programa koji obezbjeđuju ljekove koji spasavaju živote, medicinske usluge, hranu, sklonište i osnovnu pomoć za preživljavanje, prenijela je agencija Asošiejtid pres. Dok su neki u humanitarnim organizacijama izrazili nadu da bi Rubiov potez mogao spasiti veći broj programa koji održavaju u životu izbjeglice, teško bolesne i druge ugrožene širom svijeta, tempo otpuštanja zaposlenih, prinudnih odsustava i zatvaranja programa je ubrzan, pišu Vijesti.
Tramp je prošle nedelje naredio je 90-dnevno zamrzavanje kako bi administracija imala vremena da pregleda koji od hiljada humanitarnih, razvojnih i bezbjednosnih programa će nastaviti da primaju američka sredstva.
Tramp je, takođe, prvobitno pauzirao i federalne grantove i zajmove unutar SAD, ali je Bijela kuća juče povukla tu odluku nakon što je sudija iz Roud Ajlanda blokirao naredbu kako bi razmotrio zahtjev 22 savezne države, uglavnom pod vođstvom demokrata, kao i Distrikta Kolumbija, za privremenu zabranu politike za koju su tvrdili da bi mogla imati razoran efekat na njihove budžete. Trampova naredba o obustavi federalne pomoći izazvala je haos u vladi u utorak i poremetila isplate medicinskim i ustanovama za brigu o djeci, prenose Vijesti.
Međutim, odluka o obustavi strane pomoći ostaje na snazi i za posljedicu ima otpuštanje hiljada radnika po ugovoru i prijeti da dovede do gašenja brojnih programa pomoći počev od onih za izbjegličke kampove, uklanjanje mina u ratnim zonama i dostavu ljekova za liječenje miliona obolelih od bolesti poput HIV-a, piše agencija Rojters.
SAD su daleko najveći izvor strane pomoći u svijetu, mada druge zemlje izdvajaju veći procenat svojih budžeta. SAD obezbjeđuju 4 od svakih 10 dolara doniranih za humanitarnu pomoć.
“Humanitarna zajednica pokušava da shvati koliko je ova obustava pomoći zaista egzistencijalna prijetnja”, kazala je za AP Ebi Maksman, predsjednica Oksfam Amerike, jedna od rijetkih zvaničnica humanitarnih organizacija koja je bila spremna da javno govori o posljedicama zamrzavanja, uprkos upozorenjima Trampove administracije da to ne čini.
Trampova administracija poslala je više od 50 visokih zvaničnika Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) na prinudno odsustvo u ponedjeljak, jer su mnogi od njih pomagali organizacijama da izađu na kraj sa obustavom finansiranja. Vršilac dužnosti direktora USAID-a izjavio je da istražuje da li su se ti zvaničnici opirali Trampovim naredbama.
Čistka visokih zvaničnika u Američkoj agenciji za međunarodni razvoj (USAID) izgleda kao pokušaj da se uguši bilo kakav otpor planovima predsjednika Donalda Trampa da radikalno preoblikuje američku spoljnu pomoć, izjavili su za Rojters sadašnji i bivši zvaničnici USAID-a. “Taj kratak imejl koji je kasnije poslat cijelom osoblju očigledno je osmišljen da ulije strah”, rekao je visoki službenik sa dugogodišnjom karijerom u izvršnoj službi, koji je u ponedjeljak poslat na prinudni odmor.
Decenijama je američka politika bila da se pomoć pružena inostranstvu sama isplati kroz veću nacionalnu bezbjednost, stabilizaciju regiona i ekonomija, kao i poboljšanje odnosa sa partnerima.
Međutim, mnogi zvaničnici administracije Donalda Trampa i republikanski zakonodavci smatraju da bi veći dio strane pomoći trebalo potrošiti ili sačuvati unutar zemlje.
“Očekujemo da Stejt department za svaki program pojedinačno prizna greške ili u nekim slučajevima iznese argumente za nastavak finansiranja”, rekao je kongresmen Brajan Mast, republikanski predsjedavajući odbora Predstavničkog doma.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da američko zamrzavanje finansiranja ne utiče na ključnu podršku njegovoj vojsci u borbi protiv ruskih snaga. Većina vojne pomoći Ukrajini dolazi iz Pentagona. To uključuje program koji koristi postojeće zalihe oružja, kao i Inicijativu za bezbjednosnu pomoć Ukrajini, koja služi za finansiranje ugovora o isporuci naoružanja, pri čemu bi oružje bilo isporučeno tek za godinu ili kasnije. Nijedan od programa Ministarstva odbrane nije direktno pogođen zamrzavanjem, mada američki zvaničnici navode da trenutno nema novih isporuka u pripremi.
Međutim, civilni programi koji su od ključne važnosti za ratne napore Ukrajine finansiraju se preko Stejt departmenta. Za njih još nema izuzeća. To uključuje i finansiranje plata koje SAD obezbjeđuju kako bi ukrajinska vlada mogla da nastavi sa radom uprkos razaranju ekonomije usljed rata.
Ta podrška je značajna, rekao je Bredli Bouman iz Fondacije za odbranu demokratija. “Ali mislim da ako naši evropski saveznici dobro procjenjuju politički trenutak u SAD, bolje da požure i pokušaju da preuzmu većinu, ako ne i cjelokupan teret te pomoći”.
Sjedinjene Države poslale su naređenja o obustavi rada ratnim civilnim programima koje podržavaju u Ukrajini. To uključuje i Veteran Hub, neprofitnu organizaciju koja vodi kriznu telefonsku liniju, na koju mjesečno stiže do 1.300 poziva ukrajinskih veterana kojima je potrebna socijalna i psihološka podrška.
Nakon što je ovog vikenda primila naređenje o obustavi rada, Ivona Kostina, liderka organizacije, shvatila je da bi uskoro mogla da izgubi polovinu svog obučenog osoblja od 31 člana. “Da su nas, makar, upozorili prije mjesec, ili dvije nedelje, bilo bi nam mnogo lakše,” rekla je. “Mogli bismo nekako da obezbijedimo sredstva da premostimo ovaj period. Ali jednostavno nije bilo nikakvog upozorenja”.
Nezavisni mediji koji primaju sredstva iz inostranstva u zemljama sa autoritarnim vladama mogli bi se suočiti s teškoćama u opstanku, upozoravaju aktivisti za slobodu medija.
U Gruziji, gdje je prošle godine usvojen zakon o “stranim agentima” koji podrazumijeva novčane kazne za nevladine organizacije koje ne prijave da više od 20% svojih sredstava dobijaju iz inostranstva, predsjednik parlamenta Šalva Papuašvili iz vladajuće stranke Gruzijski san pozdravio je zamrzavanje američke pomoći.
“Prijatno sam iznenađen kada sam vidio da je Trampova izvršna naredba zasnovana na činjenici da se međunarodna pomoć, u nekim slučajevima, koristi za stvaranje određenog... haosa na terenu, uključujući i nanošenje štete interesima SAD”, kazao je on za gruzijske medije.
Neke nevladine organizacije pribjegavaju donacijama javnosti kako bi nadoknadile gubitke nastale zbog zamrzavanja sredstava. Freeland Foundation, organizacija za borbu protiv trgovine ljudima sa sjedištem u Bangkoku, pokrenula je kampanju na GoFundMe kako bi premostila 90-dnevnu obustavu finansiranja.
Rubijevo izuzeće ne obuhvata programe koji se bave abortusom, planiranjem porodice, konferencijama ili bilo čim što je povezano sa raznolikošću, jednakošću i inkluzijom, kao ni promjenu pola.
Gjud Mur, bivši ministar u vladi Liberije, a sada saradnik američkog Centra za globalni razvoj, izjavio je da će američko zamrzavanje pomoći nanijeti veliku štetu ljudima širom Afrike.
Američka podrška pomogla je Zapadnoj Africi da se oporavi od godina brutalnih ratova. Sredstva iz USAID-a finansirala su školske obroke, podržavala obrazovanje djevojčica, jačala zdravstvene sisteme i pomagala malim poljoprivrednicima.
Mur je, kao i mnoge njegove kolege, naglasio da je iznenadni prekid finansiranja “okrutan”.
Ukinuta pomoć šteti i samim Sjedinjenim Državama, jer “ne pravi razliku između saveznika, partnera i protivnika,” dodao je.
On i drugi analitičari ističu da će američki rival Kina sa zadovoljstvom popuniti prazninu u afričkim zemljama kako bi ojačala svoj uticaj i sklopila poslovne ugovore u državama bogatim resursima.
“Hranjenje gladne djece u Liberiji ili neuhranjene djece u Keniji, obezbjeđivanje ljekova za liječenje HIV-a u Ugandi - nijedna od tih stvari ne podriva američke interese”, rekao je Mur.
Sjedinjene Države takođe su pokušale da povećaju svoj uticaj u južnom Pacifiku kako bi suzbile rastući uticaj Kine, između ostalog i jačanjem izdvajanja USAID-a za zemlje koje su među najzavisnijima od razvojne pomoći.
“Smrtna presuda za mnoge”
U južnoafričkoj državi Zimbabve, Gumisaji Bonzo, direktorka jedne zdravstvene neprofitne organizacije, brinula je za svoju organizaciju, i za sebe.
Zimbabve je jedna od rijetkih afričkih zemalja koja je postigla značajan napredak u dijagnostikovanju, liječenju i suzbijanju HIV/AIDS-a. To je u velikoj mjeri zahvaljujući revolucionarnom programu za borbu protiv HIV-a koji je pokrenuo republikanski predsjednik Džordž V. Buš.
Ovaj program, Predsjednički hitni plan za pomoć u borbi protiv AIDS-a (PEPFAR), postao je meta tvrdokornih republikanaca. Gumisaji Bonzo još nije dobila zvaničnu informaciju o prekidu finansiranja njene organizacije Trans Smart Trust, koja promoviše zdravstvene usluge za biseksualne i transrodne osobe u zemlji gde su diskriminacija i stigma prepreka za mnoge da potraže liječenje.
“Svi su trenutno samo zbunjeni,” rekla je Bonzo.
Ova 54-godišnjakinja već 23 godine prima terapiju protiv HIV-a zahvaljujući podršci PEPFAR-a, koji je omogućio pristupačnost ljekova.
“Već više od dve decenije redovno uzimam terapiju, vodim normalan život, i sada odjednom moramo da stanemo”, rekla je. “To je smrtna presuda za mnoge ljude.”