Po prvi put broj novorođenčadi rasnih i etničkih manjina u SAD prešao je 50 odsto i nadmašio broj novorođenčadi bijele puti.
Broj novorođenih pripadnika manjina iznosio je 2011. godine oko 2,02 miliona ili 50,4 odsto svih novorođenčadi, u poređenju sa 37 odsto 1990. godine, pokazuju upravo objavljeni podaci Američkog popisnog biroa.
"Ovo je važna prekretnica. Ova generacija je mnogo naviknutija na rasnu i etničku raznolikost nego prethodne generacije", ocijenio je bivši načelnik za rasnu statistiku u Popisnom birou Roderik Harison, koji sada predaje na Univerzitetu Hauard.
Demografski podaci iz 2011. ukazuje na temeljne promjene u rasnom sastavu Amerike, ali i na produženo dejstvo loše ekonomske situacije, zbog koje je stopa rađanja opada kod svih, pa i rasnih i etničkih manjina.
U SAD danas živi 114,1 miliona pripadnika manjina, ili 36,6 odsto ukupnog broja stanovnika.
Tome je doprinio raniji talas imigranata koji su većinom činile mlade porodice i koji je povećao broj hispanoamerikanki koje su u godinama za rađanje.
Ipak, iako broj pripadnika manjina nastavlja da raste u cjelini, taj rast je proteklih godina zbog ekonomske krize i anitimigracionih zakona usporen, što bi moglo da utiče na promjenu predviđanja o tome kada će rasna i etnička raznolikost dostići vrhunac, odnosno kada će bijelci koji nisu hispanoamerikanci postati manjina u američkom društvu.
Popis iz 2010.godine je ukazivao da bi ta raskrsnica mogla biti već 2040. godine, ali demografi sada vjeruju da će ona biti pomjerena za nekoliko godina.
Izvještaj Popisnog biroa objavljen je u trenutku kada se Vrhovni sud sprema da donese presudu o legalnosti strogih imigracionih zakona u Arizoni, pri čemu mnoge države razmatraju slične mjere, prenosi AP.
"Ovo je opasan period kada bi oni koji raspiriju antiimigraciono raspoloženje mogli izazvati podjele i neprijateljstva u društvu za koje bi potom mogle biti potrebne decenije da se prevaziđu", smatra Harison.
Vilijam Frej, demograf iz Institucije Brukings, vjeruje da je interesovanje Vrhovnog suda za smanjenje imigracije zbog straha od priliva hispanoamerikanaca bez dokumenta i kvalifikacija već zastarjelo.
Demografi ukazuju na dugoročni pad rasta imigiracije i vjeruju da je nagli porast hispanoameričkog stanovništva možda prošao.
Godišnja stopa rasta hispanoameričkog i azijskog stanovništva je prošle godine naglo opala, na jedva nešto više od dva odsto, što znači da je upola niža nego 2000.godine i najniža za poslednjih 10 godina.
Stopa rasta crnačkog stanovništva je ostala jedan odsto.
Hispanoamerikanci i azijati su i dalje dvije manjinske grupe sa najvećom stopom rasta i čine 16,7 i 4,8 odsto stanovništva, ali stopa priraštaja je usporena i to kod hispanoamerikanaca sa 4,2 odsto u 2001.godini na 2,5 odsto prošle godine, a kod azijskog stanovništva sa 4,5 u 2001. godini na oko 2,2 odsto u 2011.
Broj novorođenčadi zapravo opada i kod pripadnika bijele rase i kod manjina, jer mnoge žene odlažu rađanje zbog ekonomske situacije. Ipak taj pad je 2008.godine bio veći među bijelim stanovništvom čija je prosječna starost 42 godine.
Prosječna starost hispanoamerikanaca je 27,6 godina.
Crnci čine oko 12,4 odsto stanovništva i imaju postojanu stopu demografskog rasta od oko jedan odsto godišnje.
(Tanjug)