Uži krug šefova diplomatija evropskog bloka razmatra ideju o spajanju uloga predsjedavajućeg Saveta EU i prvog čovjeka EK
Kako je izjavio višerangirani izvor iz EU internet portalu "EUobzerver" nakon sastanka članova tzv refleksione grupe u klubu u Briselu, novi predsjednik bi imao mnogo veća ovlaštenja nego što to trenutno imaju Herman van Rompej (Savjet EU) i Žoze Manuel Barozo (Evropska komisija), ali i veći "diplomatski legitimitet", jer bi njega birali poslanici Evropskog parlamenta.
Novi lider predsjedavao bi i Savjetom za opšta pitanja (GAC), na mjesečnim sastancima šefova diplomatija i ministara o unutrašnjoj politici EU.
Položaj predsjednika Savjeta EU stvoren je Lisabonskim ugovorom 2009. godine. Međutim, postojeća struktura je nejasna i, na primjer Van Rompej je nadgledao nedavnu diskusiju o fiskalnim reformama EU, dok Evropska komisija iznosi sopstvene ideje i provodi sve konačne odluke.
Van Rompej predstavlja Uniju i na međunarodnim samitima. On je glavni u smislu diplomatskog protokola, dok druga funkcija stvorena Lisabonskim ugovorom - visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost, a koju trenutno obavlja Ketrin Ešton, bavi se svakodnevnim inostranim odnosima.
Tri funkcije sada se raspođeljuju dogovorom iza zatvorenih vrata između zemalja članica.
Predsjedavanje GAC-om, koje je veoma važno tijelo za formiranje politike, i dalje vodi nacionalni ministar iz rotirajućeg predsjedništva EU.
"Čuo sam stručna mišljenja da bi se funkcija Van Rompeja i Baroza mogla spojiti bez promjena Lisabonskog ugovora, jer nema volje za novi sporazum", rekao je izvor iz EU.
Refleksionu grupu formirao je u martu šef njemačke diplomatije Gvido Vestervele. Sastanak ove grupe planiran je još dva puta prije ljetnje pauze a dokument o diskusiji bi se u septembru predao EU.
Preostale zemlje članice kluba su Austrija, Belgija, Danska, Francuska, Italija, Luksemburg, Holandija, Poljska, Portugalija i Španija, ali svaka zemlja ne prisustvuje uvjek sastanku na ministarskom nivou.
(Srna)