Evo kako će sukob u Gazi uticati na cijene nafte.
Eskalacija sukoba na Bliskom istoku mogla bi da gurne cijene nafte iznad 100 dolara do kraja godine i da preokrene trend pada koji proizilazi iz slabljenja tražnje zbog slabe ekonomije, upozorila je Svjetska banka. Barel bi trebalo da košta u proseku 90 dolara u četvrtom tromjesečju, predviđa Svjetska banka u izvještaju o tržištima roba, a prosječno 81 dolar za cijelu godinu.
Od početka rata između Izraela i palestinskog Hamasa, cijene nafte su porasle samo za oko šest odsto, dok su cijene poljoprivrednih proizvoda, većine metala i drugih proizvoda 'jedva krenule', utvrdila je Svjetska banka. Oni navode tri scenarija rizika, zasnovana na istorijskim epizodama iz 1970-ih, koji takođe uključuju regionalne sukobe.
'Više cijene nafte tokom dužeg perioda znače veće cijene hrane'
Scenario "blagog poremećaja", ekvivalentan smanjenju proizvodnje nafte tokom oružanog sukoba u Libiji 2011. za oko 500.000 barela dnevno, na dva miliona barela dnevno, predviđa povećanje cijene nafte u četvrtom kvartalu na 93 do 102 dolara po barelu.
Scenario "umjerenog poremećaja", kao što je rat u Iraku 2003. godine, smanjio bi globalnu ponudu za tri do pet miliona barela dnevno, što bi podiglo cijenu nafte na 109 do 121 dolara po barelu. Scenario 'velikog poremećaja' otprilike odražava efekat arapskog naftnog embarga iz 1973. i ocrtava pad ponude od šest do osam miliona barela dnevno.
U tom slučaju bi cijena nafte u početnoj fazi porasla i do 75 odsto, na 140 do 157 dolara za barel. "Više cijene nafte u dužem vremenskom periodu neminovno bi značile i veće cijene hrane", rekao je Ajhan Kose, zamenik glavnog ekonomiste Svjetske banke, ističući da bi šok cijena nafte značio još snažnije povećanje cijena hrane prije svega u mnoge zemlje u razvoju.