Susjedi Izraela, Palestinci, medjutim, ne doživljavaju tu godišnjicu kao razlog za slavlje i proglašenje nezavisnosti Izraela nazivaju nakba -katastrofa.
Poslije veličanstvenog vatrometa od krajnjeg sjevera, na granici s Libanom, do Crvenog mora, na jugu, kraj granice s Jordanom, borbeni avioni i helikopteri su tokom dana letjeli iznad Sredozennog mora u blizini Tel Aviva, a brodovi su isplovili iz luke Haifa ka Ašdodu.
Uobičajeno je da Izraelci na Dan nezavisnosti odlaze na izletišta, u nacionalne parkove i muzeje, koji su tim povodom besplatni. Izraelska armija takodje organizuje čitav niz proslava i izložbi u vojnim bazama, čije kapije otvara za gradjane.
Nezavisnost Izraela proglašena je zapravo u ponoć 14. maja 1948. godine, po gregorijanskom kalendaru, tri godine poslije holokausta u Drugom svjetskom ratu, u kojem su nacisti i njihovi saveznici ubili šest miliona Jevreja.
Dan nakon proglašenja nezavisnosti, novorodjenu državu napalo je pet arapskih armija.
Arapske zemlje nisu pristale na plan Ujedinjenih nacija iz 1947. o podeli istorijske Palestine na jevrejski i arapski entitet, smatrajući ga napravednim. Bio je to prvi izraelski rat za preživljavanje, koje Izraelci smatraju danas jednim od najvećih uspijeha u posljednjih šest decenija.
Oni se ponose svojom demokratskom zemljom, uspješnom ekonomijom i visokom tehnologijom, ali ne mogu da se pohvale mirom sa svojim susjedima. Do sada je Izrael mirovni sporazum potpisao samo s Egiptom i Jordanom.
Mirovni pregovori s Palestincima obnovljeni su novembra prošle godine, ali do sada nisu dali opipljive rezultate.
Izraelski Arapi, koji čine 20 procenata od ukupno 7, 3 miliona stanovnika Izraela, i njihova palestinska braća na Zapadnoj obali, u pojasu Gaze i susjednim arapskim zemljama sjećaju se, na godišnjicu stvaranja Izraela, stotina hiljada izbjeglica koje su napustile svoje domove na današnjoj izraelskoj teritoriji.
Prema procjenama UN, danas ih je, zajedno s potomcima, više oko četiri miliona. Sudbina palestinskih izbjeglica je jedno od gorućih nesporazuma u mirovnom procesu.
Dvije strane takođe godinama ne mogu da se dogovore o granicama buduće palestinske države, ni o statusu Jerusalima, okupiranog u šestodnovom ratu 1967, kada je Izrael osvojio i Zapadnu obalu i pojas Gaze.
I dok Izraelci slave preobražaj iz zemlje imigranata u haj-tek državu, Palestinci će se sljedeće nedjelje sjećati početka rata, u kome su mnogi izgubili krov nad glavom i do danas žive u izbjegličkim logorima u čitavom regionu.
Predsjednica Kneseta (parlamenta) Dalija Icik je u srijedu uveče označila početak jednodnevnog slavlja na Brdu Hercl u Jerusalimu, nazvanom po osnivaču cionizma, bečkom novinaru Teodoru. Ona je istakla da je "država Izrael neoubičajena priča o uspjehu, čudo po svim istorijskim standardma".
Predsjednik Izraela Šimon Peres je uoči Dana nezavisnosti isticao dostignuća Izraela u nauci i tehnologiji.
"Mi smo mali po veličini, po broju, zato ne možemo postati veliko tržište ili industrija. Ali Izral je smjela laboratorija", rekao je on.
Izraelski premijer Ehud Olmert izrazio je nadu u budući mir, kome, kako je istakao, Izraelci teže, i naglasio "volju i sposobnost "Izraela da se brani, ali i volju za kompromis".
Povodom proslave jubileja u Izrael sljedeće nedjelje dolaze Džordž Buš, Toni Bler, Mihael Gorbačov, Henri Kisindžer i ostali bivši i sadašnji svjetski lideri i druge slavne ličnosti.
(Tanjug)