Sekretarica jednog američkog milijardera postala je simbol nejednakosti u SAD, pošto plaća porez po višoj stopi od njenog prebogatog šefa.
Nacionalna debata o bogatstvu i pravednosti mogla bi biti od ključnog značaja za reizbor američkog predsjednika Baraka Obame, pa ne čudi što je ideja pravednijeg društva u kojem bi bogati trebalo da učine više za srednju klasu bila centralna tema njegovog sinoćnjeg govora o stanju nacije.
Trećina od 100 najbogatijih ljudi na svijetu živi u SAD, a 400 najbogatijih Amerikanaca zarađuje otprilike isto koliko u zbiru zarađuje 50 odsto siromašnijih građana.
O ovome se nije mnogo govorilo sve dok demonstranti krajem prošle godine nisu izašli na ulice prvo u Njujorku, a zatim u finansijskim centrima širom zemlje, a najnoviji "talas" debata izazvao je favorit na izborima za republikanskog predsjedničkog kandidata, Mit Romni.
Romni je rekao da će platiti (samo) 6,2 miliona dolara poreza na prihod od 42,5 miliona dolara u protekle dvije godine i izazvao burnu reakciju američke javnosti. Po mišljenju analitičara, ta izjava direktno je doprinijela neočekivanoj pobjedi njegovog rivala Njuta Gingriča na preliminarnim izborima u Južnoj Karolini.
Činjenica da će jedan od najbogatijih ljudi u Amerci platiti srazmjerno manji porez na svoje prihode nego veliki broj njegovih sugrađana, uključujući predsjednika Obamu, ponovo je u središte američke predizborne kampanje stavila pitanje produbljivanja jaza između malog broja privilegovanih i srednje klase, odnosno pravednosti američkog finansijskog i poreskog sistema.
Romni će plaćati porez po stopi od 13,9 odsto za 2010. godinu, a za 15.4 odsto za 2011, saopštio je njegov izborni štab.
Gingrič, i sam bogataš, saopštio je neposredno pred izbore u Južnoj Karolini da je prošle godine platio porez od oko milion dolara, odnosno po stopi od 31 odsto.
Romni ističe da je sve uradio po zakonu i poručuje da nikome ne treba predsjednik koji plaća veće poreze nego što je dužan.
"Platiću poreze koje po zakonu treba da platim i ni dolara više. Mislim da vam ne treba kandidat za predsjednika koji plaća veći porez nego što treba."
Razlog što Romni plaća porez po nižoj stopi nego recimo predsjednik Obama (26 procenata) ili Njut Gingrič (više od 30 procenta) je što se na zarade i investicije primjenjuju raziličite poreske stope - a poreska politika favorizuje investitore.
Obama i njegova supruga Mišel su 2010. godine platili 450.000 poreza na prihod od 1,7 miliona, po stopi od 26 odsto.
Romni, međutim, živi od prihoda koji uglavnom potiču od investicija za koje važi poreska stopa od 15 odsto. Za razliku od toga, porez na zaradu iznosi do 35 odsto, napominje BBC.
Ovo ukazuje na širi problem, koji će biti od centralnog značaja na izborima u novembru. Riječ je o pitanju koje je prvi pokrenuo milijarder i investitor Voren Bafet, ocjenjujući da su poreske stope nefer i da bi ih trebalo promeniti jer on procentualno plaća manji porez na svoje prihode nego njegova sektretarica.
Amerika je jednaka za sve, poručio je u govoru pred Kongresom američki predsjednik, a jedna od gošći u loži prve dame Mišel Obame bila je upravo Debi Bosanek, Bafetova sekretarica koja je od izjave čuvenog milijardera postala neka vrsta simbola nejednakosti u Sjedinjenim Državama.
"Ne smijemo zaboraviti da milioni Ameirkanaca koji vrijedno i pošteno rade zaslužuju vladu i finansijski sistem koji funkcioniše na isti način. Vrijeme je da počnemo da primjenjujemo ista pravila za sve: nema paketa za pomoć, nema donacija, nema izgovora. Amerika koja je sagrađena da traje mora da insistira da se svi koji u njoj žive ponašaju odgovorno”, istakao je Obama, prenosi "Glas Amerike".
Taj problem ne postoji samo u Americi. Prema OECD-u, razlike u prihodima građana se u većini razvijenih zemalja produbljuju. Razvijene zemlje su tokom proteklih 30 godina postale bogatije, ali to nisu svi građani podjednako osjetili.
Pokret "Okupirajmo Vol strit" tvrdi da nastupa u ime 99 odsto Amerikanaca nasuprot jednom procentu onih koji kontrolišu veći dio bogatstva zemlje.
(Tanjug)