Iskusni diplomata Henri Kisindžer iskritikovao je Bajdenovu administraciju.
Bivši američki državni sekretar Henri Kisindžer osudio je politički establišment SAD zbog neuspjeha da demonstrira "domaću koheziju". On je ocijenio i da Amerika ne može sebi da priušti da se izoluje, a kako je istakao, neće biti u stanju ni da odgovori na ogromne spoljnopolitičke izazove. "Pošto SAD pate od domaćih podjela i međunarodnog nereda oko toga ko smo i za šta se zalažemo, državi je teško da prikupi domaću koheziju neophodnu za suočavanje sa izazovima koji su pred nama", rekao je on okupljenima na događaju organizovanom u čast bivšeg predsjednika Ronalda Regana.
To, dodaje Kisindžer, uključuje "izazov svjetskom poretku" koji stiže iz Kine, rusku vojnu operaciju u Ukrajini i očigledno skori razvoj "najrazornijeg oružja na svijetu" u Iranu, da ne govorimo o vještačkoj inteligenciji, za koju bivši diplomata upozorava da "transformiše samu ljudsku svijest".
"Svaki od ovih hitnih događaja zahtijeva kombinaciju snage i pomirenja", rekao je on, podsjećajući okupljene Reganove obožavaoce da je bivši predsjednik "znao da Amerika treba da bude moćna u suštini i u umu kako bi zaštitila svjetski poredak - silom, ako je potrebno."
Regan, koji bi da je živ imao 112 godina, nikada se nije pokolebao u uvjerenju da je "Amerika najbezbjednija i najprosperitetnija kada njen lider oblikuje stabilni svijet", kao i da "stabilan svijet ne može da se zasniva na američkom izolacionizmu", tvrdi Kisindžer.
Dok je 99-godišnji bivši diplomata opisao Regana kao "mirotvorca", njegova administracija je izvršila invaziju na Grenadu, poslala hiljade vojnika na Bliski istok i pokušala da zbace vladu Nikaragve finansiranjem, obukom i naoružavanjem Kontra milicije preko CIA, podsjeća Raša tudej Balkan.
Tokom Reganovog predsjedništva, Kisindžer je predsjedavao Nacionalnom dvopartijskom komisijom za Centralnu Ameriku, koja je optužila Sovjetski Savez da iskorišćava političke nemire u regionu, istovremeno prikrivajući američku - a posebno Kisindžerovu - podršku vojnim diktaturama poput one u Čileu kada je na čelu bio Augusto Pinoče i salvadorske "odrede smrti" koji su se, navodno, borili protiv komunizma.