Novoimenovani ruski glavnokomandujući Sergej Surovikin imenovao je novog admirala da vrati flotu u rat, piše londonski Tajms.
Od spektakularnog potonuća Moskve, komandanti ruske vojske nedovoljno su iskoristili svoje brodove, plašeći se da će protivnička strana sve gubitke pretvoriti u propagandni trijumf.
Međutim, pod vođstvom novog komandanta ruskih snaga, generala Sergeja Surovikina, izgleda da je donijeta odluka da se Crnomorska flota uključi u mnogo većoj mjeri nego poslednjih mjeseci. 12 ratnih brodova i podmornica sa krstarećim projektilima se vraćaju u igru.
Povratak Crnomorske flote poklapa se sa imenovanjem generala Sergeja Surovikina za vrhovnog komandanta Rusije.
Taj 56-godišnji general vazduhoplovstva izrazio se u vojnim akcijama u Siriji 2019.
London Tajms piše da se sada čini da je rusko oružje koncentrisao na uništavanje ukrajinskih energetskih objekata.
Nakon gubitka broda Moskva, ruska crnomorska flota se vratila u matične luke ili se povukla u bezbjednije vode.
Sastoji se od dvije fregate klase Grigorovič i četiri korvete klase Bujan-M, sve naoružane krstarećim raketama dugog dometa.
Vjeruje se da je jedna od fregata Grigorovič opremljena sistemom za vertikalno lansiranje za ispaljivanje krstarećih raketa Kalibr.
Postoji i šest podmornica klase Kilo koje ispaljuju napredne krstareće rakete Kalibr, sa dometom do 1.500 milja. Podmornice su sa dvostrukim pogonom, dizel i električne.
U ranoj fazi rata, ruska vojska je skoro svakodnevno koristila svoje ratne brodove i podmornice, na primjer 24. marta, kada je krstarećim raketama "Kalibr" uništeno vojno skladište goriva u blizini Kijeva.
Sledećeg mjeseca, prvi put je raspoređena podmornica klase Kilo koja je iz Crnog mora ispalila rakete Kalibr na ukrajinske vojne ciljeve.
U Siriji je ruska mornarica ispalila gotovo stotinu projektila Kalibr na protivrežimske ciljeve.
Međutim, posle potapanja Moskve, cijela Crnomorska flota je ostala u drugom planu.
Izvor: Kurir/ ProfimediaPored uspješnog napada na glavnu krstaricu Moskva, Ukrajinci su brojnim projektilima i dronovima bombardovali manje brodove ruske mornarice, potopivši nekoliko plovila.
Zapadne obavještajne službe su očekivale da će ruska crnomorska flota sa sjedištem na Krimu igrati ključnu ulogu u pružanju podrške za eventualni amfibijski napad na Odesu. Međutim, očekivani napad se nikada nije dogodio.
Uspjeh ukrajinske protivbrodske rakete Neptun i rakete Harpun, koje su dobili od Danske, bio je ponižavajući udarac za rusku mornaricu.
Oni su koristili ove projektile da potopi ruski brod za snabdjevanje Spasatel Vasilij Bek u junu.
Upravo je potapanje Moskve i uvođenje projektila Zapadni harpun u ukrajinski arsenal preokrenulo vojne snage u toj oblasti i primoralo Moskvu da povuče brodove i isključi ih iz ofanzivnih operacija.
Zbog ovog neuspjeha smenjen je komandant Crnomorske flote admiral Igor Osipov.
Zamijenio ga je viceadmiral Viktor Sokolov.
Portal "Naval news" objavio je pre nekoliko dana da obavještajni podaci pokazuju da Rusi pokušavaju da prošire i ojačaju svoje pomorske baze na Krimu.
Između ostalog, primjećeno je da se ruska flota vraća u zaliv Balaklava na južnoj obali Krima, nedaleko od Sevastopolja.
Zaliv sa prirodnom zaštitom visokih, okomitih stena bio je važan još u Hladnom ratu.
U bivšoj tajnoj bazi ruske mornarice u Crnom moru, pedesetih godina prošlog veka prokopan je podmornički tunel da bi se sakrile podmornice, ali nije korišćen nakon raspada Sovjetskog Saveza.
Istovremeno, u toku su radovi u glavnoj ruskoj pomorskoj bazi u Sevastopolju.
Oni su započeti prije ruske invazije na Ukrajinu i nije jasno da li će se završiti za nekoliko mjeseci.
Baza Sevastopolj je ranije bila dom patrolnih čamaca FSB, ruske tajne službe.
Oni su od početka invazije intenzivno patrolirali sjeverom Krima. Nejasno je da li će FSB ostati tamo nakon nadogradnje glavne ruske crnomorske vojne baze.