Astronomi su otkrili prvu kometu sa vodom nalik okeanskoj, čime je potkrijepljena teorija da su nebeska tijela bila značajan izvor vode za Zemlju
Zbog visokih temperatura koje su vladale na našoj planeti odmah nakon njenog formiranja, voda je morala brzo da ispari. Naučnici vjeruju da su se okeani na Zemlji pojavili tek oko osam miliona godina kasnije.
Postavlja se logično pitanje odakle je onda voda, koja je ključna za život na Zemlji, dospjela. Prethodne analize zaleđene vode sa udaljenih kometa upućivao je na zaključak da ova tijela nisu mogla da donesu više od 10 odsto vode koja čini današnje okeane na Zemlji, jer se hemijski "otisci" ne poklapaju.
Studija koju je Pol Hartog sa Instituta Maks Plank za istraživanje sunčevog sistema sa kolegama objavio u časopisu Nejčer pokazuje da kometa po nazivu 103P/Hartli 2 ima isti hemijski sastav kao i voda u okeanima. Zahvaljujući ovom otkriću, moguće je zaključiti da su daleko veće količine vode dospjele na Zemlju u sudaru sa kometama, nebeskim telima sačinjenim od stijena i leda sa karakterističnim repom od gasa i prašine.
Koristeći podatke svemirske opservatorije Heršel, istraživači su otkrili da led na kometi Hartli 2 ima gotovo identičnu razmjeru "D/H" kao i morska voda. D/H mjeri razmjeru deuterijuma, tj. teškog vodonika, u odnosu na obični vodonik u vodi. "Veoma smo se iznenadili kada smo vidjeli da je razmjera gotovo identična sa onom u okeanima", kazao je Hartog za agenciju Rojters. "Sada, u principu, možemo da kažemo da je sva voda možda došla sa kometa", dodao je on.
Hartog vjeruje da je za razliku od drugih dosad proučavanih kometa, Hartli 2 započela svoj život u nekom drugom dijelu sunčevog sistema. Najvjerovatnije je nastala u Kuiperovom pojasu koji se od Sunca nalazi oko 30 do 50 puta dalje nego Zemlja, dok su druge komete došle iz Ortovog oblaka koji je 5.000 puta udaljeniji.
(MONDO)