Crnogorska privreda se još nije oporavila od posljedica krize izazvane covid-19 pandemijom, što govori o tome da jedan broj preduzeća ne bi mogao „preživjeti” novo zaključavanje, saopštila je generalna sekretarka Unije poslodavaca (UPCG), Suzana Radulović.
Ona je za Dnevne novine kazala da je poslovna zajednica svjesna da se takvim mjerama čuvaju životi, što znači da su one sa zdravstvenog aspekta neophodne.
“Međutim, ne smijemo zaboraviti činjenicu kojoj smo svi svjedočili prošle godine, a to je da ovaj virus rezultira i smrtonosnim dejstvom po ekonomiju”, rekla je Radulović.
Ona je navela da je poznato da oko 99 odsto crnogorske privrede čine mikro i mala preduzeća. Njihovo svakodnevno poslovanje opterećeno je brojnim nametima, taksama i davanjima, a zatim i gubicima izazvanim neizvjesnošću i nepredvidivošću poslovanja u trenutnim okolnostima.
“Kao i u prethodnom periodu, UPCG će sve svoje stručne kapacitete staviti na raspolaganje i, u skladu sa realnim potrebama i očekivanjima poslovne zajednice, pripremiti svoj novi pozicioni dokument za podršku privredi koji će, kao takav, dostaviti nadležnima”, rekla je Radulović.
Ona je, na pitanje da li smatra da su trenutne obaveze poslodavaca prema državi kad je u pitanju opterećenje zarada zaposlenih realne ili iznad potrebnog nivoa, odgovorila da je fiskalno opterećenje zarada u Crnoj Gori visoko i kao takvo je odavno predmet pažnje UPCG i dio dugogodišnjih zalaganja da se obaveze po osnovu poreza i doprinosa svedu na realniji i prihvatljiv nivo..
“Porez na dohodak je praktično najizdašniji prihod države i, u suštini, stopa od devet odsto je prilično podsticajna u odnosu na druge države. Međutim, troškovi koje poslodavci imaju po osnovu doprinosa za obavezno socijalno osiguranje koji učestvuju u ukupnom opterećenju zarada sa oko 75 odsto i drugih doprinosa koji prate isplatu zarada, čine da je opterećenje zarada u Crnoj Gori među najvećim u okruženju i zemljama Evropske unije. Ako se ovome doda da jedino u Crnoj Gori nemamo ni euro neoporezivog dijela zarade, potreba da se ozbiljno priđe ovom problemu je time i veća”, rekla je Radulović.
S druge strane, značaj prihoda po osnovu poreza na dohodak za državni bužet, kao i činjenicu da fondovi penzijskog i invalidskog, te zdravstvenog osiguranja imaju dugogošnji deficit, u UPCG su svjesni da se ne mogu očekivati odmah značajniji pomaci u pravcu rasterećenja zarada, kako se ne bi dodatno ugrozilo funkcionisanje penzijskog i zdravstvenog sistema.
“Ipak, ohrabruje spremnost nadležnih ministarstava da uvaže argumentaciju privrede, o čemu govori i to što je formirana radna grupa u kojoj UPCG participira, a koja se bavi ovim pitanjem, te ubrzo očekujemo prve konkretne rezultate. Za početak, uvođenje neoporezivog dijela zarade, a po uspostavljanju fiskalne stabilnosti javnih finansija i iznalaženje modela za dalje rasterećenje troškova po osnovu zarada”, dodala je Radulović.
Prema njenim riječima, uvođenje neoporezivog dijela, odnosno nekog drugog modela smanjenja troškova rada prije svega bi doprinijelo širenju obuhvata poreskih obveznika i zaustavljanju pada zaposlenosti, odnosno održavanju radnih mjesta u privredi.
“Poseban efekat bi imalo na jačanje konkuretnosti, naročito kroz smanjenje nelojalne konkurencije i sive ekonomije, kao nekih od ključnih problema u poslovanju privrednika. Pritom, mislimo na sve aspekte sive ekonomije: obavljanje neregistrovane djelatnosti s jedne, i sivu ekonomiju u oblasti zapošljavanja s druge strane konkretno, neprijavljivanje zaposlenih i djelimična isplata zarada „na ruke””, kazala je Radulović.
Smanjenjem opterećenja zarada eliminisali bi se, kako je navela, neki od ključnih razloga koji „guraju” u obavljenje djelatnosti u „sivoj zoni” u bilo kojoj sferi, a kroz tako proširenu poresku bazu, ostvarili bi se i znatniji prihodi budžeta po osnovu poreza na dohodak i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje.