Koncipiranje budžeta prema programskom metodu i povećanje izvornih prihoda je, prema riječima parlamenentarne većine, pozitivno, dok u opoziciji smatraju da je predloženi zakonski akt nerealan i nepravedan.
Poslanik Građanskog pokreta URA, Miloš Konatar, ocijenio je da je sastavljanje budžeta za ovu godinu jedan od najtežih zadataka koje je neko mogao da dobije.
On smatra da je dobro što Vlada nije budžetom predvidjela povećanje opšte stope poreza na dodatu vrijednost (PDV), kako je to 2013. i 2018. godine uradila vlada Demokratske partije socijalista (DPS).
„Dobro je što se prešlo na programski metod sastavljanja budžeta. Mi u Crnoj Gori nemamo vremena da čekamo i reforme moramo odmah da sprovodimo. Dobro je i što se izvorni prihodi procentualno povećavaju, a što su izdaci manji“, poručio je Konatar na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.
On je, govoreći o povećanju akciza, pitao koliki bi efekat na budžet bio da su se u sistem oporezivanja akcizama uključila negazirana pića sa dodatkom šećera.
Ministar finansija i socijalnog staranja, Milojko Spajić, odgovorio je da ima smisla razmišljati i o tome da se u sistem oprezivanja akcizama uključe zaslađeni napici koji nijesu gazirani i da će u narednom periodu o tome razgovarati s privredom.
„Ovaj nivo akciza koji sada predstavljamo ne može da ugrozi privredu. Porezi su pravo opterećenje za privredu, ali ne toliko akcize“, tvrdi Spajić.
Konatar smatra da bi, u dijelu igara na sreću, trebalo posebno sagledati oporezivanje internet klađenja u Crnoj Gori.
Spajić je odgovorio da u dijelu igara na sreću razgovaraju sa privrednicima koji su uključeni u tu materiju, ali da će tu diskusiju vjerovatno odložiti do kraja juna, jer je tema kompleksna.
Poslanik Socijaldemokrata (SD), Damir Šehović, kazao je da ni nakon pola godine Vlada nema do kraja jasnu viziju onoga što želi da se uradi u oblasti ekonomije.
„Nikad do sada nijesmo imali situaciju da u maju nemamo budžet za tu godinu. Ovim podatkom se niko ne može pohvaliti i nije primjereno da ovo ubuduće radimo. Nije pohvalno da nemamo fiskalnu strategiju“, rekao je Šehović.
On je naveo da nikada do sada budžet nije dostavljen zadnjeg ustavnog dana 31. marta i pitao zašto su doveli Vladu u situaciju da se sad pravna javnost zanima da li je ona pala ili nije.
„Mi ćemo glasati o zakonu, a da ne znamo koliko kojoj potrošačkoj jedinici dostavljamo, jer nemamo izvještaj o do sada potrošenim sredstvima“, rekao je Šehović.
On je kazao da je nerealno da se naplati 700 miliona EUR prihoda od turizma.
„Mi smo osma zemlja po smrtnosti na milion stanovnika, a nemamo ni nacionalnu avio-kompaniju. Imamo ToMontenegro koja postoji samo na papiru“, naveo je Šehović.
On je ocijenio da je planirano povećanje akciza preradikalan pristup i može odvesti u sivu zonu.
„Nepravedan je budžet, jer se stiče utisak da je najveće pojedinačno zaduženje u novijoj istoriji i povećanje akciza najveći domet ove Vlade“, smatra Šehović.
Generalni direktor Direktorata za državni budžet u Ministarstvu finansija, Bojan Paunović, kazao je da nije bilo moguće napraviti presjek potrošnje, kada će prestati primjena rješenja o privremenom finansiranju.
„Na raspologanju potrošačkim jedinicama će biti preostala sredstva. Prva godina primjene programskog budžeta je najteža i dobro vrijeme je da se krene sa implemetacijom“, rekao je Paunović.
Spajić je odgovorio da bi budžet bio usvojen ranije da je prethodna Vlada bolje radila.
„Pričala je o programskom budžetu deset godina, a mi smo ga za četiri mjeseca uradili“, dodao je Spajić.
On je kazao da je prethodna Vlada u rebalansu projektovala prihode od turizma na 60 odsto, a država je bila potpuno zatvorena.
„Za ovu našu procjenu kažete da nerealna, a država je vrlo spremna, vakcinisana i imamo jako efikasne mjere. Realnost vas demantuje, jer imamo jak povratak turista u Crnu Goru“, rekao je Spajić.
On je, govoreći o pandemiji, kazao da je prošle godine u julu i avgustu država bila hermetički zatvorena, a u novembru kada je bilo hiljadu slučajeva dnevno bila je otvorena.
„Epidemiološka situacija je sada vrlo povoljna, a vakcinacija na jako zavidnom nivou. Do decembra nijesmo imali nijedan opipljiv ugovor o vakcinama, odnosno prošlu godinu ste prespavali što se toga tiče. To smo riješili u ovih četiri, pet mjeseci ove Vlade“, naveo je Spajić.
Prema njegovim riječima, Montenegro Airlines (MA) je 2012. godine trebalo da uradi restrukturiranje na koje se obavezao.
„To je bila državna kompanija. Imali ste četiri puta šansu da to uradite i ostavili ste kompaniju da trune. Mi smo onda krivi što smo zatekli taj leš i upalili svijetlo u toj sobi“, kazao je Spajić.
On je rekao i da je to bila nelegalna pomoć sve vrijeme i pitao kako da sada vrate tih 180 miliona EUR, što su sredstva za izgradnju tri bolnice.
Poslanica Demokratskog fronta (DF), Jovanka Bogavac, smatra da bi opštine na sjeveru trebalo da dobiju više sredstava za kapitalne investicije, jer od svojih prihoda ne mogu da obezbijede ta ulaganja.
„Opšine na sjeveru se gledaju kao slijepo crijevo države i niko u njih ne ulaže, a najviše se iz njih odlazi“, rekla je Bogavac.
Ona se osvrnula na Opštinu Berane navodeći da njeni stanovnici u prethodnih mjesec skoro da nijesu imali pitku vodu sa česme za piće.
„Voda je bila kao da ste je sa neke lokalne bare pokupili. Zaista je sramota u 21. vijeku da ne postoji mogućnost da se izdvoje sredstav za prečišćavanje vode“, dodala je Bogavac.
Ona je predložila da se formira radno tijelo koje bi sačinjavali predstavnici resornog Ministarstva i beranske opštine, kako bi se zajednički pregledali svi projekti i našla mogućnost da se oni prioritetni finansiraju iz budžeta.
Spajić je odgovorio da je prosjek kapitalnih investicija po stanovniku u crnogorskim opština 90, a da Berane ima 122, što znači da je iznad prosjeka.
„Prihvatili smo svih šest projekata u kaptalnom budžetu za Opštinu Berane koji iznose oko 3,5 miliona EUR, a biće još osam miliona iz vrlo povoljnih evropskih kredita“, precizirao je Spajić.
On je naveo da je kapitalni dio budžeta naslijeđen i da nije podložan promjenama, ali da se slaže da treba formirati radno tijelo kako bi se premostio jaz između planiranja, implementacije i onoga što je u kapitalnom budžetu.
Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP), Raško Konjević, kazao je, govoreći o oblasti poljoprivrede, da u toj oblasti postoje eksperti kao i u Vladi, a u Predlogu budžeta se u oblasti šumarstva na jednoj poziciji konsultanske usluge koštaju 200 hiljada EUR.
On je kazao da situacija sa Ministarstvom unutrašnjih poslova pokazuje da je greška što se nije ranije usvojio budžet.
„Neusvajanjem budžeta, ponizili ste crnogorsku policiju kao nikad do sad, da nemaju osnovno sredstva za rad“, dodao je Konjević.
On je kazao da bi cilj budžeta trebalo da bude da građani osjete poboljšanje standarda i da se stvori siguran i povoljan biznis ambijent i dodao da se boji da se to drugo dobrano poremetilo.
„Meni je žao što ne vidim u ovom budžetu na snažniji način da su podržani turizam i poljoprvireda koji čine 30 do 35 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i što nijesam primijetio da pokušavate nekim mjerama ekonomske politike da date snažniju podršku privredi“, rekao je Konjević.