Privrednog suda Vladimira Bulatovića da li kompanije Triangle i Plava hydro power (PHP) imaju pravo na odštetu zbog nerealizovanog projekta izgradnje mini hidroelektrane (mHE) na Đuričkoj rijeci.
Riječ o kompanijama u suvlasništvu američkog biznismena porijeklom sa Kosova Florina Krasnićija, koje od države traže oko 22,5 miliona, od čega se skoro 944.000 odnose na stvarnu štetu, a 21,5 milion eura na izmaklu dobit.
Tokom šestogodišnjeg prvostepenog postupka investitori su optuživali državu da nije obezbijedila preduslove za realizaciju projekta, te da je izostala adekvatna reakcija kada ih je lokalno stanovništvo, koje se protivilo gradnji, spriječilo da započnu radove. Država, s druge strane, odbacuje njihove navode, ukazujući da zakon u slučaju raskida ugovora o koncesiji, ne predviđa pravo koncesionara na naknadu štete. Na završnom ročištu su tražili da sud odbije tužbu kao neosnovanu, navodeći da nije dokazano kršenje ugovora niti uzročna veza između postupanja države i nastale štete, piše Pobjeda.
Krasnići je ranije pred sudom kazao da se za izgradnju mHE odlučio upravo zbog podrške mještana i svih partija u Plavu. Tvrdi da je promjena nastupila dolaskom Mirsada Barjaktarevića na čelo opštine Plav. Naveo je da su ga mještani, kada su pokušali da postave informativnu tablu dočekali sa povicima da je lopov, a da ih policija nije zaštitila.
Barjaktarević je, kako tvrdi Krasnići, na sastanak pristao tek nakon što se uključila američka ambasadorka, kada mu je saopštio da se protivi projektu te da mu je tadašnji premijer Duško Marković kazao da će ih obeštetiti. Ipak, kako je naveo Krasnići, iz medija je saznao da su neki projekti izgradnje mHE obustavljeni, među kojima i njegov.
Barjaktarević je ranije pred sudom kazao da je njegov i stav svih predstavnika tadašnje vlasti formiran kroz mišljenje mještana, te da im je ono bilo važno ,,jer su se ipak bavili politikom“.
Da su investitori tokom trajanja koncesije mogli ostvariti profit od 21,5 milion eura stav je ekonomskog vještaka Srđana Pupovca koji je u ovom postupku bio angažovan da radi finansijsko vještačenje. U njegovom nalazu se navodi da su investitori za izgradnju dvije mHE na Đuričkoj rijeci od 2014. godine ukupno uložili skoro 1,5 milion eura sa kamatama u periodu vještačenja te da bi, da je investicija realizovana, nakon 27 godina korišćenja ostvarile profit od 21,5 miliona eura.
Zastupnica države je tada sporila što se iznos izgubljene dobiti utvrđivao na osnovu biznis plana, te problematizovala i nalaz vještakinje građevinske struke Sanje Radović, navodeći da se prije davanja mišljenja nijednom nije obratila Zaštitniku imovinsko pravnih interesa, već samo tužiocu i tvrdeći da je izostavila dokument koji je bio od značaja za državu, a koji je bio u posjedu tužilaca. Riječ je, kako je navela, o izvještaju o hidrogeološkoj analizi i mogućnostima uticaja izgradnje mHE na bunare koji se koriste za vodosnabdijevanje Plava. Problematizovala je i to što se, kako je navela, Radović bavila pravnim pitanjima, što ne bi smjela. Njen zahtjev da Radović bude izuzeta iz postupanja u ovom predmetu, sudija Bulatović je odbio.
Zastupnice tužilaca su s druge strane prigovorile što država tek u poznoj fazi postupka pominje ovaj izvještaj, imajući u vidu da je riječ o dokumentu koji prethodi izdavanju saglasnosti prije početka realizacije projekta, dodajući da su s njim bili upoznati svi akteri postupka i prije podnošenja tužbe, prenosi Pobjeda.