Specijalno policijsko odjeljenje, povodom projekta stambenog naselja Velje brdo, saslušalo je ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića i glavnu državnu arhitekticu Mirjanu Đurišić, potvrđeno je “Vijestima” iz kabineta Radunovića.
Na pitanje “Vijesti” na koje okolnosti je saslušan on i njegova saradnica Đurišić, ministar Radunović je odgovorio da je u pitanju anonimna prijava.
“Saslušanje je obavljeno povodom anonimne prijave jednog od protivnika projekta, koja se odnosi na neke navodne proceduralne manjkavosti u sprovođenju međunarodnog konkursa”, kazao je Radunović.
U odgovoru na pitanje da li smatra da ima nešto nezakonito u slučaju projekta “Velje brdo” i da bi on, gospođa Đurišić ili bilo ko iz Ministarstva kojim rukovodi, mogao da odgovara zbog eventualnih nezakonitosti u tom procesu, Radunović je odgovorio sa “Ne”.
Ideja izgradnje gigantskog stambenog naselja sa 41 hiljadom stanovnika na ovom brdu u blizini Podgorice, predstavili su u septembru 2024. godine Radunović i premijer Milojko Spajić. Prezentacija sa animacijama budućeg naselja predstavljena je osam dana pred lokalne izbore u Podgorici, a građanima je obećano useljenje sredinom 2026. godine po cijeni od 1.000 za kvadrat.
Vlada je u avgustu 2025. godine usvojila izmjene Prostornog urbanističkog plana Podgorice, kojim se na 912 hektara brda planira izgradnja 20 hiljada stanova, kao i poslovne zgrade, škole, dom zdravlja, vrtić, parkovi, saobraćajnice, sportski tereni i jezero.
Međunarodni konkurs za urbanističko-arhitektonsko idejno rješenje prve faze Bloka A1 na Veljem brdu raspisan je u decembru 2025. godine, dok su izabrano rješenje u aprilu 2026. godine predstavili Radunović i Đurišić. Izabrano rješenje radio je tim iz Srbije Dejan Milanović i Grozdana Šišović, koji su za njega dobili nagradu od 100.000 eura. Drugoplasirani je dobio 65.000 eura, trećeplasirani 40.000, dok su otkupljena još dva rada sa po 10.000 eura. Tako da su nagrade i otkup radova koštali ukupno 225 hiljada eura.
Ovo idejno rješenje predviđa da prvi stambeni blok ima 557 stanova, 296 po 60 kvadrata neto površine i 261 po 100 kvadrata neto površine, odnosno da je ukupna neto površina stambenog dijela 43.860 kvadrata. Kada se procjenjeni trošak izgradnje zgrada, naveden u rješenju, od 118,03 miliona eura podijeli sa neto površinom stambenog prostora, dobije se rezultat da izgradnja kvadrata stana košta 2.691 euro, bez troškova za potrebnu infrastrukturu puteva, vodovod, kanalizaciju, elektro i telekomunikacione mreže...
Idejno rješenje predviđa i da se fekalna kanalizacija za buduće naselje priključi na novo postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, kao i da se privremeno do tada zgrade grade na nepropusnim septičkim jamama.
U martu 2026. godine ozvaničen je početak pripremnih radova na raščišćavanju terena za izgradnju bulevara za buduće naselje.
Radunović je tada kazao da će izgradnja prvih stambenih zgrada na Veljem brdu početi do kraja godine, a da će do tada biti završena ekološka i druge studije, pišu Vijesti.
“Bilo bi neozbiljno da počnemo izgradnju objekata, a da studije nijesu završene”, kazao je prije šest mjeseci ministar Radunović.
Državni sekretar u Ministarstvu ekologije, dr Zoran Dabetić, prije dvije sedmice u emisiji “Retrovizor” na TV Vijesti kazao je da bilo kakve izgradnje na Veljem brdu neće i ne može biti dok se ne sprovede procjena uticaja na životnu sredinu i ne završi elaborat. On je kazao i da nemaju informacije da je investitor (ministarstvo javnih radova) počeo sa sprovođenjem tih aktivnosti.
Saglasnost na elaborat o procjeni uticaja naselja na životnu sredinu treba da da Agencija za zaštitu životne sredine. Takve procedure traju najčešće od 12 do 18 mjeseci, odnosno teško može biti završena do kraja godine da bi radovi počeli kako je Radunović najavio.
U maju ove godine objavljena je Preliminarna hidrogeološka studija o mogućem uticaju izgradnje naselja Velje brdo na izvorište Mareza, u kojoj je zaključeno da je prije izrade glavnih projekata za objekte budućeg naselja, potrebno izvesti namjenska detaljna hidrogeološka istraživanja, jer taj prostor može imati direktnu vezi sa izvorištem Mareza.
Nakon ovoga su naručena detaljna geološka istraživanja, koje će prema ugovoru sa kompanijom “Geoprojekt” iz Podgorice, biti završeno u septembru 2027. godine. Ova firma je sada dio konzorcijuma koji je dobio posao izgradnje prve faze stambenog naselja na Veljem brdu.
Iako je preliminarna studija ukazala da se prije završetka detaljnih hidrogeoloških istraživanja ne kreće ni u izradu glavnog projekta za objekte budućeg naselja, Ministarstvo javnih radova je u junu raspisalo tender za izradu glavnog projekta i izvođenje radova na Bloku A1 Veljeg brda. Tenderom je planirano projektovanje cijelog bloka “A1” sa 557 stanova, ali izgradnja samo trećine od 185 stanova. Procijenjena vrijednost ovog posla je 40.100.000 eura bez PDV-a, a kako je ukupna neto korisna površina ovih stanova 14.260 kvadrata to znači da ukupni troškovi po kvadratu iznose 2.812 eura.
Početkom avgusta za izradu glavnog projekta i izgradnju prvih 185 stanova, prihvaćena i jedina predata ponuda konzorcijuma koji predvodi “Fidija” koja je ponudila da ove stanove izgradi po cijeni od 40.049.774 eura. Odnosno izgradnje po neto kvadratu stambenog prostora iznosiće 2.808,54 eura bez troškova komunalija i zemljišta.
Prema ugovoru rok za projektovanje bloka “A1” i izgradnju prve faze je ukupno tri godine od zaključenja ugovora, odnosno do septembra 2029. godine. Planirano je da se tri i po mjeseca potroše na izradu glavnog projekta za prvu fazu, uz dodatnih 15 dana ako nakon revizije bude potrebna dopuna dokumentacije. Nakon glavnog projekta, planirano je da izgradnja stanova i infrastrukture za prvu fazu traje dvije godine i osam mjeseci.
KANA upozoravala da je konkurs sporan zbog bliskosti člana žirija i autora prvonagrađenog rada
Iz Udruženja arhitekata KANA su nakon završetka konkursa za idejno rješenje saopštili da je došlo do kršenja pravila konkursa i zatražili diskvalifikaciju prvoizabranog rada.
Oni su tada ukazali da je član konkursnog žirija bio prof. dr Vladimir Lojanica, ujedno i dekan Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Prema njihovim nalazima, pojedini autori nagrađenih radova (uključujući koautorku prvonagrađenog rada, dr Grozdanu Šišović) zaposleni su na istoj instituciji kojom on rukovodi.
Iz KANA su naveli da je tačka 2.3 raspisa konkursa izričito zabranjivala učešće osobama koje su u radnom odnosu ili bliskom srodstvu sa članovima žirija, te je zatražio hitnu diskvalifikaciju spornih nagrađenih radova.
Iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine tada su odbacili ove optužbe kao neutemeljene, tvrdeći da ne postoji direktan sukob interesa. KANA je to oštro demantovala, ističući da položaj dekana kao nadređenog lica i priroda akademskih odnosa kompromituju nepristrasnost ocjenjivačkog suda, prenose Vijesti.