Firma podgoričkog biznismena Čeda Popovića početkom godine počela je radove na lokaciji, pozivajući se na građevinsku dozvolu koju joj je 13. januara izdala Opština Herceg Novi za izgradnju i uređenje takozvanog investicionog kupališta.
Ministarstvo planiranja prostora, urbanizma i državne imovine (MDUP), na čijem je čelu Slaven Radunović (NSD), protivi se namjeri Vlade da naloži Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom da jednostrano raskine ugovor sa podgoričkom kompanijom „Carine“ o zakupu i izgradnji investicionog kupališta u Baošićima.
Iz tog resora „Vijestima“ je saopšteno da za raskid ugovora, prema njihovom mišljenju, nijesu ponuđeni valjani razlozi.
Vlada je 3. septembra trebalo da razmatra „Informaciju o statusu lokacije koju čine katastarske parcele 771, 772, 773/1 i 774 KO Baošići, opština Herceg Novi“, ali je materijal, prema nezvaničnim informacijama, povučen sa dnevnog reda zbog neslaganja unutar Vlade o daljim koracima u vezi sa spornim projektom kompanije „Carine“.
Firma podgoričkog biznismena Čeda Popovića početkom godine počela je radove na lokaciji, pozivajući se na građevinsku dozvolu koju joj je 13. januara izdala Opština Herceg Novi za izgradnju i uređenje takozvanog investicionog kupališta.
Na tom prostoru nasuto je oko 11.000 kvadratnih metara mora, čime je značajno izmijenjena obalna linija, a prema navodima nadležnih, ugroženi su i plovni put i objekti sigurnosti plovidbe.
Radovi su izvedeni bez formalne saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara (UZKD), iako se lokacija nalazi u kontaktnoj, odnosno bafer zoni zaštićenog Područja prirodne i kulturne baštine Kotorskog zaliva, koje je pod zaštitom UNESCO-a.
Usvajanje Vladine informacije trebalo je da bude prvi korak ka realizaciji ranije izdatog obavezujućeg naloga UZKD da se lokacija vrati u prvobitno stanje.
Kompanija „Carine“ dva puta se oglušila o taj nalog, nakon čega je UZKD, na čijem je čelu Petra Zdravković, 17. jula izdala konzervatorske uslove Morskom dobru. Tim uslovima predviđena je izrada projektne dokumentacije za vraćanje lokacije u prvobitno stanje.
Iz Morskog dobra, kojim rukovodi Mladen Mikijelj (NSD), nijesu odgovorili na pitanja „Vijesti“ da li su postupili po nalogu UZKD i počeli izradu projektno-tehničke dokumentacije za uklanjanje nasipa, kao ni kada bi taj posao mogao biti započet.
Odgovora nije bilo ni iz Vlade i kabineta premijera Milojka Spajića (PES) na pitanje zbog čega je tačka o Baošićima skinuta sa dnevnog reda sjednice 3. septembra.
Spajić je još krajem februara, na sjednici Nacionalne komisije za UNESCO, najavio raskid dugoročnih ugovora za izgradnju investicionih kupališta na crnogorskom primorju. To je ponavljao i u kasnijim javnim istupima povodom radova kompanije „Carine“ u Baošićima.
Međutim, kada je Vlada početkom septembra trebalo da razmatra slučaj i odluči o daljim koracima, raspravi se, prema nezvaničnim informacijama, usprotivio Radunović, ukazujući na moguće posljedice po državu ukoliko se projekat dodatno osporava.
Na pitanje zbog čega se protivi raskidu ugovora, iz MDUP-a su podsjetili da je Vlada prethodno dala saglasnost na predmetni ugovor, na osnovu pozitivnih mišljenja svih nadležnih institucija, uključujući i UZKD.
„Ministarstvo će se, kao i do sada, u svom postupanju rukovoditi isključivo utvrđenim činjenicama i relevantnim odredbama zakona i drugih propisa. Kada je riječ o investitorima, za Ministarstvo ne postoje povlašćeni, ali ni diskriminisani investitori - svi moraju imati jednak tretman“, naveli su iz tog resora.
Kako su dodali, eventualno poništavanje saglasnosti ili jednostrani raskid ugovora morali bi imati „jasno i nesporno činjenično i pravno uporište“.
„U suprotnom, takvo postupanje bi moglo predstavljati osnov za potencijalni višemilionski odštetni zahtjev investitora, što bi moglo proizvesti značajne finansijske posljedice po državu“, saopšteno je iz MDUP-a.
Iz Ministarstva su poručili i da se odluke u ovakvim slučajevima ne smiju donositi na osnovu medijskih napisa, javnih pritisaka ili stavova nezvaničnih eksperata.
„Već isključivo na osnovu činjenica, dokaza, mišljenja nadležnih institucija i važećih propisa“, naglasili su.
Dodali su da će to biti princip kojim će se rukovoditi i ubuduće, bez obzira na investitora ili projekat.
Radunovićev resor ponovio je i stav da je građevinska dozvola koju je Opština Herceg Novi izdala kompaniji „Carine“ ispravna i da nije manjkava u pogledu prateće dokumentacije.
„Zakonitost izdate građevinske dozvole u skladu sa svojim ovlašćenjima je provjeravala građevinska inspekcija i konstatovala da je ista izdata u skladu sa zakonom. Na osnovu ovih saznanja i informacija ministar je dao izjavu“, naveli su iz MDUP-a.
Direktorica UZKD Petra Zdravković kazala je „Vijestima“ da je tačno da traženi konzervatorski uslovi nijesu izdati u zakonskom roku od 15 dana, već da ih je UZKD izdala 30. avgusta 2023. godine.
Međutim, ona ističe da propuštanje roka samo po sebi ne znači da je UZKD dala saglasnost.
„Samo propuštanje propisanog roka ne znači automatski da je UZKD dala saglasnost, odnosno da je zahtjev usvojen, osim ukoliko je takva pravna posljedica izričito propisana posebnim zakonom“, kazala je Zdravković.
Prema njenim riječima, Zakon o upravnom postupku predviđa da stranka, ukoliko prvostepeni organ ne donese rješenje u propisanom roku, ima pravo da izjavi žalbu zbog ćutanja uprave i pokrene postupak pred nadležnim drugostepenim organom.
Opština Herceg Novi to 2023. godine nije uradila, već je, kako navodi Zdravković, Morskom dobru i „Carinama“ izdala traženu dokumentaciju, tumačeći da je UZKD dala prećutnu saglasnost.
„Zakon o upravnom postupku stranci obezbjeđuje pravno sredstvo zbog nepostupanja organa u roku, dok samo ćutanje organa, bez izričite zakonske odredbe koja mu daje takvo dejstvo, ne predstavlja izdavanje konzervatorskih uslova, niti saglasnost UZKD“, naglasila je Zdravković.
Na pitanje ko će platiti vraćanje lokacije u prvobitno stanje, s obzirom na to da se „Carine“ nijesu odazvale na dva naloga UZKD, Zdravković je odgovorila da će troškove izrade projektne dokumentacije u početnoj fazi snositi JP Morsko dobro, dok bi samo izvršenje trebalo da bude sprovedeno preko trećeg lica.
„Zakon o upravnom postupku izričito propisuje da se takvo izvršenje sprovodi na trošak izvršenika, odnosno investitora (Carina). Činjenica da se u ovoj fazi potrebna projektna dokumnetacija obezbjeđuje preko JP Morsko dobro, kao ni mogućnost da sama aktivnost vraćanja prostora u prvobitno stanje bude sprovedena preko trećeg lica, ne znači da će konačni troškovi takvog izvršenja pasti na teret države ili JP Morsko dobro, već se troškovi izvršenja preko drugog lica, snose na teret izvršenika“, kazala je ona.
Zdravković je dodala da zakon omogućava „Carinama“ da unaprijed polože procijenjeni iznos potreban za pokrivanje troškova, uz naknadni obračun stvarnih troškova.
Iz kompanije „Carine“ posebno ukazuju na Odluku Vlade Crne Gore o davanju u zakup investicionih kupališta, broj 11-011/25-1499/3 od 30. aprila 2025. godine.
„Prvo, tom odlukom konzervatorski uslovi inicijalno nijesu bili predviđeni, uneseni su naknadno. Drugo, i za nas neuporedivo važnije - istom odlukom Vlade Crne Gore na predmetnoj lokaciji dozvoljeno je nasipanje površine od 10.960 m²“, naveli su iz kompanije.
Prema njihovim riječima, riječ je o aktu najvišeg organa izvršne vlasti koji su, pored premijera, potpisali i nadležni ministri, uključujući ministra pomorstva i saobraćaja.
„Nasipanje površine od gotovo jedanaest hiljada kvadratnih metara morske obale nije tehnički detalj. Ono je, po prirodi stvari, neodvojivo od pomjeranja linije mora“, istakli su iz „Carina“.
Kompanija smatra da, ukoliko je jedan državni organ odobrio nasipanje navedene površine, dok je drugim aktom postavljen uslov da se linija mora ne smije pomjerati, eventualna protivrječnost postoji u postupanju države, a ne investitora.
„Nastala je prije nego što je investitor uopšte izabran“, poručili su.
Iz „Carina“ tvrde i da bi zaustavljanje projekta prouzrokovalo višemilionsku štetu, koja, kako navode, svakodnevno raste.
Kompanija se poziva i na „stečena prava“ na spornoj lokaciji, navodeći da je ugovor o zakupu, odnosno korišćenju morskog dobra, u značajnoj mjeri izvršen.
„Društvo Carine ispunilo je svoje obaveze, sprovelo je propisani postupak, pribavilo svu dokumentaciju koju su nadležni organi tražili i izdali, i izvelo radove u skladu sa važećom građevinskom dozvolom“, tvrde iz kompanije.
Dodaju da je JP Morsko dobro dalo saglasnost na idejno rješenje i glavni projekat.
„Poziv tom preduzeću da sada raskine ugovor zbog dokumentacije na koju je samo dalo saglasnost nema uporište ni u ugovoru ni u zakonu, i predstavlja traženje od jedne ugovorne strane da se pozove na sopstveni propust kao na osnov za raskid“, poručili su iz „Carina“.
Kompanija je saopštila i da je angažovala međunarodni advokatski tim koji zastupa njene interese.