Brent porastao oko 30 odsto, a WTI čak 40 odsto; u Crnoj Gori od ponedjeljka očekuje se poskupljenje goriva
Cijene nafte zabilježile su jedan od najvećih sedmičnih skokova u savremenoj istoriji tržišta energenata, nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku. Od 28. februara do danas cijena referentne svjetske nafte Brent porasla je oko 30 odsto, dok je američka WTI nafta zabilježila rast od približno 40 odsto.
Glavni razlog naglog rasta cijena je strah od prekida transporta nafte kroz Hormuški moreuz, ključnu pomorsku rutu kroz koju prolazi oko 20 odsto svjetske proizvodnje nafte. Prijetnje zatvaranjem tog prolaza izazvale su veliku neizvjesnost na tržištu i paniku među investitorima.
Analitičari navode da rast cijena pokreću dva faktora – mogućnost smanjenja fizičke isporuke nafte i psihološki efekat na tržištu, odnosno očekivanje daljeg pogoršanja sukoba i novih sankcija. Kombinacija ta dva faktora dovela je do naglog skoka cijena u vrlo kratkom periodu.
Procjene stručnjaka ukazuju da bi cijena nafte u narednim sedmicama mogla dostići 120 dolara po barelu, a u slučaju daljeg širenja sukoba i više od 150 dolara. Takav scenario mogao bi snažno pogoditi globalnu ekonomiju kroz rast cijena goriva, poskupljenje osnovnih proizvoda i dodatni inflatorni pritisak.
U Crnoj Gori se već od ponedjeljka očekuje povećanje cijena goriva za oko 16 centi po litru, a dalja kretanja zavisiće od razvoja situacije na svjetskom tržištu i stabilnosti transporta nafte kroz Bliski istok.
Stručnjaci upozoravaju da aktuelna kriza pokazuje koliko geopolitički sukobi mogu direktno uticati na globalne ekonomske tokove i cijene energenata, te ističu potrebu za diversifikacijom izvora energije i jačanjem strateških rezervi.