Crna Gora nema Vladu koja štiti njene nacionalne interese, ocijenio je crnogorski predsjednik Milo Đukanović i dodao da država u ovom trenutku bije bitku da sačuva građanski i proevropski karakter.
On je kazao da smatra da je od ključne važnosti da u Crnoj Gori sazrijeva svijest o potrebi da ima Vladu koja će štititi njene nacionalne interese.
„U ovom trenutku mi tu Vladu nemamo, Cetinje je to pokazalo“, rekao je Đukanović na konferenciji za novinare, tokom službene posjete Hrvatskoj.
Prema njegovim riječima, u izboru između toga da zaštiti interese Prijestonice, građana i crnogorske nacionalne interese i poštuje nalog Srpske pravoslavne crkve, Vlada Crne Gore se opredijelila za drugo.
„Prema tome, mi nemamo Vladu koja štiti nacionalne interese i moramo se postarati da je dobijemo“, naveo je Đukanović.
Govoreći o dešavanjima na Cetinju, Đukanović je naveo da su postojale razne političke i medijske manipulacije da se na Cetinju pokušavala promijeniti vlast.
„Nema govora o tome“, rekao je Đukanović.
On je ocijenio da u ovom trenutku Crna Gora bije bitku da sačuva nezavisnost, građanski, sekularni i proevropski karakter.
Đukanović je kazao da smatra da svako ko može da pomogne, treba da bude na braniku tih interesa.
Crna Gora, kako je naveo, proživljava specifično jednogodišnje iskustvo, nakon prošlogodišnje promjene vlasti.
„Promjena vlasti bi trebalo da znači novu šansu za novi impuls i dodatni iskorak ka strateškim ciljevima. Nažalost, to se u Crnoj Gori baš i ne potvrđuje takvim“, naveo je Đukanović.
On je ocijenio da tome doprinosi manjak pažnje sa evropskih adresa prema regionu i izvjesni poremećaji u geopolitičkim odnosima.
Đukanović je kazao da se danas opet Zapadnom Balkanu (ZB) plasira iluzija da „ovdje tobože nije moguća multietnička demokratija, da je vrijeme za prekompoziciju regiona“.
„Naravno da to tako ne shvatamo, da pokušavamo da odranimo ono što je tekovina savremene Crne Gore“, naveo je Đukanović.
Crna Gora je, kako je istakao, vrlo ponosna na tekovinu građanske, sekularne države, multietničkog i multivjerskog društva, koje ubrzano usvaja evropski sistem vrijednosti, „bez obzira na to što prolazimo neke neprijatne epizode“.
„I u tim situacijama i nakon njih, Crna Gora pokazuje odlučnost da zaštiti tu tekovinu, ostane građanska država, nepokolebljiva na putu usvajanja evropskog sistema vrijednosti. Ubjeđen sam da će tako i biti“, naveo je Đukanović.
On je kazao da se, nažalost, urušavaju neke vrijednosti koje su dostignute tokom prethodnog perioda demokratskog i ekonomskog razvoja.
„Možemo kazati da je potpuno zaustavljen put integracije Crne Gore u EU. Crna Gora se vratila natrag“, rekao je Đuaknović.
On smatra da bi bilo veoma blagotvorno da dođe do promjene, da se zaustavi vrijeme propadanja i da se Crna Gora sačuva na kolosjeku evropskih integracija.
Đukanović je naveo da je ubjeđen da Crna Gora i danas ima apsolutnu podršku građanskom, sekularnom i proevropskom identitetu.
„Baš to je sada napadnuto, napadnuto je servilnošću aktuelne Vlade prema centrima velikodržavnog nacionalizma u Beogradu“, kazao je Đukanović.
Govoreći o odnosima dvije države, on je naveo da Crna Gora Hrvatsku doživljava kao dobrog susjeda, prijatelja, partnera u NATO-u, zemlju koja je podržavala i podržava Crnu Goru u ostvarivanju evropske i evroatlantske ambicije.
„Ne vjerujemo da je moguća stabilnost regiona bez jasne i dogledne evropske i evroatlanstske perspektive. Zbog toga nas pogađa deficit pažnje sa nekih najvžnijih evropskih i političkih adresa“, rekao je Đukanović.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović kazao je da je razlog poziva Đukanoviću i njegovog promptnog odgovora njegova želja da podrže modernu, građansku Crnu Goru.
On je kazao da odnosi dvije države nisu uvijek bili jasni i bez određenih upitnika ali većinu toga je razjašnjeno.
On se osvrnuo na put Crne Gore u Evropsku uniju navodeći da je pitanje šta dalje.
“Čekati one koji su tek započeli, tu mislim na Sjevernu Makedoniju i Albaniju, Crna Gora je na pragu. Srbija, koja pregovara, nisam siguran da postoji iskren cilj", rekao je Milanović.
Prema njegovoj ocjeni, Crna Gora kao članica NATO zaslužuje preferecijalni tretman.
“Moj zadatak je da našim sagovornicima na Zapadu, jer Crnu Goru vidim na Zapadu, skrenem pažnju na ove stvari o kojima znaju malo i ne zanimaju ih”, kazao je Milanović.
Na pitanje da li je poziv Đukanoviću ubrzan zbog dešavanja na Cetinju i da li je to poruka Beogradu, Milanović je odgovorio potvrdno.
“Naravno da je to poruka i Beogradu, to je sasvim jasno. Bavite se sami sobom na konstruktivan način tu je svako treći višak, i Beograd iz niza razloga, i Moskva, i Brisel u onoj mjeri u kojoj želite biti članica EU”, poručio je Milanović.
Milanović je rekao da je njegov zadatak poučen iskustvom Hrvatske, i Bosne i Hercegovine, da ljudima kaže da se nešto dešava.
“To što nema rata, što hvala bogu nema krvi, nije razlog da ljude držimo kao taoce. Crna Gora je trenutno talac nezainteresovanosti hrvatske politike”, rekao je Milanović.
On je kazao da u proljeće naredne godine, ko god bude na vlasti, ako to nije mimirkični cilj, onda treba podržati Crnu Goru ka EU.
Milanović je rekao da ima sumnju u beogradske ciljeve kada je članstvo u EU posrijedi.
“Tu su nova pravila demokratije, nema varanja, nema privatnih medija”, kazao je on.
Upitan da prokomentariše izjavu Milorada Pupovca da se antisrpsko raspoloženje iz Crne Gore prelilo u Hrvatsku, Milanović je kazao da se “cijeli život” bori protiv antisrpskog rasoloženja u Hrvatskoj.
Milanović je rekao da je cijela njegova karijera bila borba za pravo onih koji su slabiji.
Komentarišući to što je njemačka kancelarka Angela Merkel pred političku penziju odlučila da osim Albanije, posjeti i Srbiju, Milanović je rekao da nije ispravno izvlačiti generalne zaključke ako neko nekog posjećuje.
Na pitanje kako privući pažnja međunarodne zajednice, kako očekivati da će države članice razmišljati šire, Milanović je rekao da razdbolje u kom se Hrvatska nalazi je stabilno i da ponekad dosadu prekinu goromovi unutarpolitičkog elektriciteta, između centara vlasti.
“Ali nema više stranih ambasadora, to sam morao odgajati svoje ministre, politika se u ozbiljnim državama vodi na drugačiji način. Naprosto idemo svojim putem i to je to”, zaključio je Milanović.