Drljević: Politički dijalog preduslov za demokratizaciju

Drljević je, na predstavljanju radnog dokumenta Evropske komije (EK) o stanju u poglavljima 23 i 24, rekao da je ohrabren što politika proširenja dobija novo mjesto na evropskoj agendi.

On je podsjetio da je Vlada nedavno prihvatila novu metodologiju vjerujući da će novi aspekti koji se uvode značiti dinamičniji proces.

Drljević smatra da objavljeni non paper pokazuje da je Crna Gora pokazala napredak u vladavini prava, što je još jedna potvrda značajnih rezultata koji će u bliskoj budunosti osigurati ulazak u završnu fazu pregovora sa EU.

"Izvještaj detektuje i slabe strane sistema, ali naša fokusiranost na unapređenje tih slabih strana, dovela nas je do pozicije lidera u integracijama i jačanja bilansa ostvarenih rezultata", rekao je Drljević.

On je naveo da u dijelu poglavlja 23 dokument potvrđuje da je ostvaren napredak u istragama, i privremenom i trajnom oduzinanju imovine, kao i napredak u oblasti slobode izražavanja i istrage u napadima na imovinu medija.

Drljević je ocijenio da je u poglavlju 24 iskazan je napredak u borbi protiv trgovine ljudima.

On je pozvao sve aktere u društvu da zanemare partijalne interese i da rade zajedno na mijenjanju Crne Gore, kako bi zemlja postala prva sledeća članica EU.

Govoreći o slabim stranama izvještaja, Drljević je kazao da od su svjesni izazova sa kojima se suočavaju i slabih ocjena sa kojima se suočavaju i da pokušavaju da ih otklonimo.

"Ovo nije proces pojedinca ili institucije, već društva i svaka karika i svaki subjekt ima svoju ulogu u ovom procesu. Zato mislim da poseban fokus treba da bude politički dijalog koji je preduslov za demokratizaciju društva", ocijenio j Drljević.

On smatra da je prvi izazov da izbori budu sprovedeni u fer atmosferi da budu prihvaćeni od svih subjekata.

"U krajnjem mi koji smo lider ne možemo da dozvolimo ovoliki broj vd stanja i zato pozivam sve aktere da se dogovore oko toga", kazao je Drljević.

Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, kazao je da su rezultati dokumenta dobri, ne samo "SDT već i svih aktera koji učestvuju u aktivnostima"

"Jedan engleski sudija je govorio da nije dovoljno suditi i goniti nego je potrebno i o tome obavijestiti građane", kazao je Katnić.

On je naveo da je procesuirano 70 kriminalnih grupa za vrijeme izvještajnog perioda.

"Kada vidite koliko je naša država mala, vidite i sami da je veliki broj onoh prema kojima je pokrenut krivični postupak", rekao je Katnić.

Pregovaračica za 23. i 24. poglavlje Marijana Laković Drašković, kazala je da su zadovoljni izvještajem.

"Izvještaj konstatuje napredak za koji vjerujemo da predstavlja dobru osnovu da Crna Gora uskoro otvori i poslednje preostalo poglavlje (PP 8) i time i formalno uđe u završnicu pregovaračkog procesa", smatra Laković Drašković.

Ona je ocijenila da je veoma značajno da je napredak ostvaren u okolnostima nezapamćene krize izazvane pandemijom korona virusa.

"U kojoj je, kao što znamo, Crna Gora pokazala veliku efikasnost i posvećenost u zaštiti zdravlja, ali i solidarnost prema građanima i partnerima iz zemalja EU", navela je Laković Drašković.

Na pitanje da li smatra da je policija selektivno postupala oko mjera Nacionalnog kordinacionog tijela, rukovodilac Sektora kriminalističke policije Enis Baković, kazao je da je Uprava policije zajedno sa drugim organima preduzela sve kako bi suzbila koronavirus.

"Tome smo dali puni doprinos i rezultati smo da smo korona fre. Ne smatram da je bilo selektivnih postupanja o tome svjedoče i brojne krivične prijave podnese zajedno sa nadležnim tužiocima. Svaka sumnja na kršenje je cijenjeno i o tome je donešena odluka", rekao je Baković.

Upitan da li su sjutrašnji skupovi prijavljeni i hoće li ih obezjeđivati, Baković je odgovorio da su u većini gradova prijavljeni.

"Danas predstoji da sagledamo sve prijave i one koje budu prijavljene u skladu sa zakonom naravno da će ih policija obezbjeđivati", naveo je Baković.

Na pitanje da li ima pomaka u istragaama napada na medije, Baković je kazao i EK je prepoznala rad službenika UP u saradnji sa tužilašvtvom u otkrivanju krivičnih djela.

Odgovarajući na pitanje o trećem mandatu Vesne Medenice, za koji Evropska komisija tvrdi da nije u skladu sa Ustavom i zakonima, Laković Drašković je kazala da je to nije pitanje ustavnosti.

"Stručni stav po pitanju broja mandata i zabrani retroaktivne primjerne dali su najveći instirucionalni i stručni autoriteti u zemlji. Takav stav zauzeli su svi članovi Sudskog savjeta. Sa druge strane postoji ocjena da za razvoj institucija i kadrova, nije dobro da isti zvaničnici imaju više mandata", rekla je Laković Drašković.

Ona je kazala da se sa takvom ocjenom saglasio i ministar pravde Zoran Pažin.

"Dakle pravni stav nadležnih insttiucija da nije bilo neustavnog trećeg mandata je jasan, a da li je bolje za razvoj institucija i razvoj kadrova u njima da oni najiskusniji ne dobijaju višee rukovodečih mandata, već da se kadrovi smjenjuju - to je pitanje politike kadrovskog i institucionalnog razvoja a ne pitanje ustavnosti", rekla je Laković Drašković.

Predsjednica Sudskog savjeta Vesna Simović Zvicer kazala je da je u pravosuđu prisutan politički uticaj.

Ona je to obrazložila primjerom sudije Nebojše Vučinića.

"Bila sam šokirana kada on, koji je bio sudija u Strazburu nije izabran za člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika. To je dokaz političkog uticaja na pravosuđe", rekla je ona.

Simoviž Zvicer je kazala da svi moraju da prepoznaju odgovornost parlamenta, ne samo u dijelu izbora čelnika pravosudnih funkcija, nego u dijelu rješenja za trenutno stanje.