Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović optužio je Srbiju i Rusiju da koriste Srpsku pravoslavnu crkvu za podrivanje crnogorske prozapadne vlade, koja želi članstvo u EU, piše Rojters.
Đukanović je rekao da se serijom protesta protiv Zakona o slobodi vjeroispovjesti koji su predvođeni Sprskom pravoslavnom crkvom, pokušava dovesti u pitanje nezavisnost Crne Gore – navodi Rojters.
"Ako se pitate da li je ovo kontinuitet (pokušaja) uništavanja Crne Gore i opstrukcija njene namjere da nastavi svoj put ka evropskim i evroatlantskim integracijama, u to nema sumnje", rekao je Đukanović u intevjuu za Rojters.
"Moskva je bila nedvosmislena u pokazivanju svojih interesa u tekućem (religijskom) problemu u Crnoj Gori", dodao je on.
Đukanović je optužio Beograd za oživljavanje nacionalističkog koncepta Velike Srbije koji je doprinio balkanskim ratovima devedesetih godina i raspadu bivše Jugoslavije.
"Ne sumnjamo da aktivirani svi mehanizmi realizacije projekta velikosrpske države i da je Crna Gora takođe meta", rekao je Đukanović za britansku agencija.
Marija Zaharova, portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova, odbacila je Đukanovićeve tvrdnje , rekavši da „niko ne može podrivati ono što on radi, više nego sam Đukanović".
Rojters navodi i da je predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić odbacila Đukanovićeve komentare.
Govoreći o protestima sa kojima je Đukanović suočen, Brnabić je kazala da on "ima problem u svojoj zemlji i sa građanima Crne Gore".
"Iznenađena sam retorikom predsjednika Đukanovića ... Srbija je davno napustila devedesete i okrenula se budućnosti", rekla je Brnabić i dodala da Srbija zahtijeva da Srbi u Crnoj Gori imaju pravo na sopstveni jezik i religiju.
Rojters podsjeća da su protesti u Crnoj Gori počeli u decembru zbog Zakona koji omogućava državi da preuzme vlasništvo nad crkvenom imovinom ukoliko crkva ne može da dokaže da je bila njihov vlasnik prije 1918. godine - kada se tadašnja Kraljevina Crna Gora pridružila Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, prethodnik Jugoslavije.
"Srpska pravoslavna crkva je dominantna u Crnoj Gori, zemlji sa 620.000 ljudi, i broji oko 12 miliona članova, uglavnom u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni", navodi agencija.
Srbija i Crna Gora, podsjećaju, pregovaraju o ulasku u EU. Crna Gora se pridružila NATO-u 2017. godine, ali Beograd ne želi članstvo u ovom savezu.
"Etnički Srbi čine oko trećine crnogorskog stanovništva. Mnogi Srbi imaju korijene u Crnoj Gori, dok desetine hiljada Crnogoraca žive u Srbiji", navodi Rojters.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, piše britanska agencija, rekao je da se Beograd neće miješati u poslove Crne Gore, ali je takođe rekao da će Srbija pomoći tamošnjoj srpskoj manjini.
"Srbija juri u opasnu zamku zaštite navodno ugroženih prava (manjinskih) Srba ... istovremeno ugrožavajući suverenitet drugih država", rekao je Đukanović.