U Crnoj Gori je prošle godine u razvoj sjevera uloženo 340 miliona eura, dok je trenutno u tom dijelu države aktivno 50 gradilišta, saopštio je premijer Duško Marković.
On je danas u parlamentu odgovarao na pitanje poslanika iz Kluba manjinskih partija Ervina Ibrahimovića, da li Vlada planira konkretne mjere u cilju unaprjeđenja kvaliteta pružanja usluga i efikasnijeg ostvarivanje prava građana iz gradova na sjeveru Crne Gore.
Marković je kazao da je plan da se ove godine uloži oko 90 miliona više, odnosno 430 miliona eura i dodao da trenutno na sjeveru ima 50 aktivnih gradilišta.
„U Bijelom Polju u toku je izgradnja škole „Dušan Korać” čija je vrijednost 5,5 miliona eura, a u Rožajama se gradi vrtić vrijedan 1,5 miliona eura", saopštio je premijer.
Prema njegovim riječima, grade se pijace u Rožajama, Gusinju i Beranama čija je vrijednosti više od 2,5 miliona eura.
„U Andrijevici se podiže „Kuća voća”, a gu Šavniku i Rožajama se rade sportski tereni, rekonstruišu i grade novi vodovodi“, istakao je Marković.
On je kazao da se u Plavu radi na izgradnji gradskog trga, dok se u Beranama privodi kraju izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda čija je vrijednost oko 12,5 miliona eura.
„Uskoro će početi izgradnja sportske sale gimnazije i srednje stručne škole u Rožajama, vrtića u Pljevljima“, dodao je Marković.
On je rekao da, kada je riječ o poljoprivredi, od ukupno realizovanog Agrobudžeta u prošloj godini više od 50 odsto sredstava bespovratne podrške usmjereno prema sjeveru.
Govoreći o značaju razvoja sporta u tom području, Marković je podsjetio da je Ministarstvo sporta i mladih uspostavilo servis „Evropska omladinska kartica”, koji obezbjeđuje 60 hiljada povlastica za mlade u 37 zemalja Evrope“.
Kako je kazao, tu karticu posredstvom Ministarstva dobilo je 1,5 hiljada mladih ljudi sa sjevera Crne Gore.
Govoreći o potrebi unapređenja administrativnog aparata na sjeveru, Marković je kazao da je uvjeren sam da je postojeći administrativni aparat na svim nivoima dovoljan i za veće države od Crne Gore.
Rješenje za objektivne probleme građana, ističe premijer, ne treba tražiti u dodatnom administriranju, već u podizanju efikasnosti postojećeg sistema.
„A to se radi uvođenjem tehnoloških inovacija primjerenih digitalnom dobu, podsticanjem preduzetništva i stručnim usavršavanjima, posebno u sektoru proizvodnje, čime će se povećati zaposlenost i stvarati kvalitetna i održiva radna mjesta koja će doprinositi poreskoj i penzionoj politici, punijem državnom budžetu i dodatnom smanjenju deficita Fonda PIO“, rekao je Marković.
Kako je kazao, u takvom ambijentu se neće više govoriti o potrebi snaženja administrativnog aparata u brojčanom, već u operativnom smislu.
„Tek kada dostignemo taj nivo, možemo kazati da administrativni aparat ispunjava svoju svrhu u punom kapacitetu, i daje suštinski doprinos kvalitetu života svakog pojedinca“, istakao je Marković.
Vrata Vlade, kako je dodao, uvijek su otvorena za sve predloge čiji je cilj snaženje servisne uloge države i podizanje njene efikasnosti,
"Kako bi na najbolji način služili potrebama privrede i građana, a ne za povećanje cijene tog servisa koji pada na njihov teret", poručio je Marković.