Odluka Univerziteta Crne Gore po kojoj se provjerava da li akademci prepisuju radove, nesustavna je, tvrde u Centru za građansko obrazovanje.
Protiv plagiranja akademskih radova u Crnoj Gori uskoro ćemo se boriti zakonom koji je u skupštinskoj proceduri. Bićemo po tome jedinstveni, jer kako tvrde u NVO Centar za građansko obrazovanje, koja se dugo bavi plagijarizmom, ovaj problem u drugim državama regulišu akademske zajednice. Na Univerzitetu Crna Gora, čija je dužnost otkrivanje plagijata, od aprila i pomoću softvera, nedavno su usvojili Odluku koja se odnosi na provjeru autentičnosti radova, koja je po tvrdnjama CGO-a, neustavna.
Saradnica na programu CGO, Mira Popović kaže za Mondo da bi UCG trebalo i mora da vrši provjeru svih naučnih radova prije sticanja bilo koje akademske titule i zvanja bez obzira da li je Zakon o akademskom integritetu usvojen ili ne, jer za to ima sve mehanizme.
“UCG je i do sada imao svoje mehanizme za kontrolu i provjeru radova, ali ih očigledno nije koristio u adekvatnoj fazi izrade i u punom kapacitetu”, kaže Popović.
Ona dodaje da je stoga nejasno zašto je nedavno UCG usvojio posebnu Odluku koja se odnosi provjeru autentičnosti radova, “a koja je pri tom i pravno gledano diskutabilna”.
“Nedavno donešena Odluka Senata UCG broj 03-3057, od 21.09.2018. godine, je neustana, jer Ustav garantuje da zakon i drugi propisi ne mogu imati povratno dejstvo osim za zakonom tačno utvrđena krivična djela. Upravo je jedan od predloga radne grupe za izradu Zakona o akademskom integritetu za retroaktivno utvrđivanje plagijata odbijen kao neustavan i nije uvršten u zvaničan prijedlog istog. Dodatno, ta odluka je neprecizna i nema sve legitimisane učesnike u postupku, pa na primjer ne znamo ko je taj ko podnosi zahtjev za provjeru i razloge sa dokazima uz zahtjev”, rekla je Popović.
U CGO-u izražavaju sumnju da iza Odluke stoje motivi koji nijesu akademske prirode, kao i da od Univerziteta Crne Gore čekaju pojašnjenja.
“Loše bi za UCG bilo da ova Odluka posluži za ‘lov’ na određene pojedince, a da ne bude nediskriminatorna i u javnom interesu”, ocijenila je Popović.
Posljednja afera "Plagijat", koja je ljetos uzburkala crnogorsku javnost, odnosila se na navodno plagiranje naučnog rada predsjednika Demokrata Alekse Bečića.
O tome što je dobro, a što loše, da li je nešto časno ili nije, da ne bi trebalo prepisivati, uči se u porodici i društvu. Prije dolaska na fakultet svi bi trebalo da imaju visoko razvijenu svijest o časnim postupcima.
Popović navodi da je vrijednosni sistem kod nas odavno u dubokoj krizi i da njegov oporavak zahtijeva multidisciplinaran pristup.
“Tačno je da se ova pitanja ne uređuju u drugim državama zakonima, ali samo zato što u tim državama postoji akademska zajednica koja ima unutrašnje mehanizme da sačuva integritet sistema. To kod nas, na žalost, nije slučaj, a ozbiljnost situacije je potvrđena i kad je na naš prijedlog plagijat uvršten i u Krivični zakonik 2017. godine. Dakle, UCG treba da sanira prvo uzroke ove pojave, da uvede funkcionalne mehanizme nadzora, a što uključuje i sistem sankcija ne samo za student nego i za mentore koji treba da prate rad studenata”, rekla je Popović.
Polovinom mjeseca je Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport podržao je Vladin Predlog zakona o akademskom integritetu, i predložio je Skupštini da ga usvoji.
U predloženom zakonu se navodi da su načela akademskog integriteta čestitost, objektivnost, otvorenost, sloboda u nastavi i istraživanju i odgovornost prema akademskoj zajednici i društvu. Dodaje se da se čestitost zasniva na samostalnosti u naučnom, obrazovnom i stručnom radu, kao i poštovanju tuđeg rada i djela.
Kad je riječ o kršenju akademskog integriteta u članu koji se odnosi na plagijarizam, navodi se da je riječ o preuzimanju tuđeg autorskog djela ili dijela tog djela, tuđih bitnih naučnih saznanja ili njihovih djelova, hipoteza, teorija, metoda, podataka do koiih se došlo naučnim istraživanjem bez označavanja autora, ili sprovođenje druge slične radnje prikazuiući ih kao autentično svoje djelo, u cilju pribavljanja lične koristi.
Takođe je navedeno da će se postupak utvrđivanja kršenja akademskog integriteta koji je započet do dana stupanja na snagu zakona, završiti po propisima po kojima je započet.
To znači da će se postupci okončati po Odluci Univerziteta.
Prorektorica Univerziteta Crne Gore Nataša Kostić je u TV emisiji Index na RTCG, objasnila metode koje UCG koriste za otkrivanje plagijata. Navela je da svi master radovi i doktorske disertacije, kao i publikacije izdate u okviru izdavačke djelatnosti UCG, prolaze provjeru originalnosti korišćenjem softvera za utvrđivanje plagijata. Kaže da se radovi po dobijanju potvrde nadležnih organa Univerziteta, dostavljaju na uvid javnosti.
“Od usvajanja Odluke o korišćenju iThenticate softvera za utvrđivanje plagijata, od 12. aprila ove godine, do danas realizovana je 151 provjera", navela je Kostić.
Za utvrđivanje odgovornosti i izricanje mjera za povredu načela utvrđenih Etičkim kodeksom UCG nadležan je Sud časti Univerziteta. Mjere koje Sud može izreći za povredu Etičkog kodeksa su javna opomena, javna osuda sa objavljivanjem na sjednici Senata i javna osuda sa objavljivanjem u Biltenu Univerziteta.
Kostić je navela da do sada pred Sudom časti nije bilo slučajeva koji se odnose na studentske plagijate.
L.S.