Neodrživi dug SAD i EU može da obori valute pa bi panična kupovina dragocjenih metala digla cijenu zlata “u nebo”.
Dok je pad vrijednosti evra jedna od glavnih vijesti u medijima, cijena zlata dostigla je rekordni nivo prošle nedelje i kreće se oko 1.200 dolara po unci, dok je ista količina prije godinu dana vredjela 930 dolara, a prije deset godina samo 270 dolara.
Analitičari navode da je pad povjerenja u vodeće svjetske valute učinio zlato privlačnim za ulagače. Od početka civilizacije zlato je dragocjeno; zbog zlata se ratovalo, zemlje su bile kolonizovane, u najudaljenijim djelovima svijeta dolazilo je do zlatnih groznica, a bilo je i inspiracija za neka od najpoznatijih dijela poezije.
Zlato je metal od koga se prave razni vrijedni predmeti - od novca i nakita do medalja, ima primjenu i u industriji, a služi i kao sigurna rezerva u nestabilnim vremenima.
Papirni novac je počeo da se izdaje prije više stoljeća, kao zamjena za kovane novčanice. Međutim, čim se izgubi povjerenje u nacionalnu valutu, mnogi ljudi se i danas okreću zlatu kako bi sačuvali vrijednost svog imetka, nadajući se često da će od toga i profitirati.
“Ljudi koji brinu o inflaciji, vole zlato. Ono i jeste mjesto za sklanjanje vrijednosti. Stoga je i rješenje za mnoge investitore," izjavila je za "Glas Amerike" analitičarka banke Benk of Amerika, Meri En Bartels.
Strah od inflacije često dovodi do porasta cijene zlata. Ali, analitičari kažu da za sada ne postoji opasnost od inflacije u SAD i drugim industrijski razvijenim zemljama, zbog tekućeg blagog ekonomskog oporavka.
Međutim, dugoročno stvari bi mogle da budu drugačije u Evropi i drugim dijelovima svijeta, gdje zbog ogromne fiskalne neravnoteže i dugova, vlade moraju da donose bolne odluke.
Grčka dužnička kriza znatno je opteretila evro, što je povećalo potražnju za zlatom, izjavila je za američki radio Rejčel Benepi, menadžerka finansijske firme Frst Igals Gold Fand.
Pad vrijednosti evra, takođe, je povećao potražnju za zlatom.
Neki analitičari predviđaju mogućnost da neodrživi dug SAD i Evrope dovede do devalvacije valuta. Takav potez bi mogao da podstakne hiperinflaciju, kakva već godinama postoji u Zimbabveu ili je postojala u nekim zemljama Latinske Amerike 70-ih i 80-ih godina, kao i u Njemačkoj između dva svjetska rata.
Devalvacija vrijednosti glavnih svjetskih valuta vjerovatno bi dovela do globalne panične kupovine dragocjenih metala, što bi moglo da podigne cijenu zlata do neviđenih visina.
Ali, Rejčel Benepi nudi drugačiji scenario: "Kad jednom panika malo posustane, ljudi će početi da prodaju zlato. Zlato je samo neka vrsta garancije, odnosno zaštita od pada vrijednosti novca," smatra ona. Prema dosadašnjem iskustvu, vrijednost zlata je rasla kad god je dolazilo do pada vrijednosti dolara i obrnuto. Međutim, u proteklih nekoliko mjeseci raste vrijednost i dolara i zlata.
Bartelova to ovako objašnjava: “Vrednost zlata se odvojila od dolara. Ovo je više priča o slabom evru, a ne o jakom dolaru," kaže ona.
Ukratko rečeno, ako se evro oporavi, vrijednost zlata će postati umjerenija. U obrnutom slučaju, niko ne zna dokle bi njegova vrijednost mogla da poraste, navodi američki radio.
(Tanjug)