Beriša: Crna Gora nije društvo jednakih

  Crna Gora ne može biti društvo jednakih mogućnosti, sve dok mladi nijesu suštinski uključeni u kreiranje politika, a romska zajednica ne može da se školuje na maternjem jeziku, ocijenio je izvršni direktor romske organizacije mladih Phiren amenca, Elvis Beriša.

Beriša je ocijenio da je nepotizam pri zapošljavanju u državnim organima više nego prisutan i da je tužna činjenica da određeni broj ljudi živi na rubu egzistencije.

„Ukoliko pažljivo posmatramo stanje na terenu i probleme sa kojima se svi građani suočavaju, zaista nije teško zaključiti da Crna Gora na žalost, još nije društvo jednakih mogućnosti“, rekao je Beriša agenciji MINA.

Prema njegovim riječima, osim u obrazovanju, gdje je povećan broj učenika u osnovnim i srednjim školama, u drugim oblastima nema značajnog napretka.

„Кada je riječ o obrazovanju, u posljednjih nekoliko godina, fokus je stavljen na kvantitet, a ne na kvalitet, pa danas pojedina djeca u višim razredima osnovne škole nijesu ni elementarno pismena “, smatra Beriša.

On je kazao da je diskriminacija takođe prisutna i u zdravstvu.

„Kada govorimo o stanovanju, milionska sredstva su izdvojena od različitih donatora u posljednjoj deceniji, ali sve to je usmjereno na raseljeničku populaciju, dok je najveći broj domicilne romske populacije potpuno zapostavljen“, rekao je Beriša.

On je naveo da većini tog stanovništva, zbog Zakona o planiranju i izgradnji objekata, prijeti rušenje objekata koje su sagradili prije 15 ili 20 godina, u neformalnim naseljima.

„Za pomoć nam se obraćaju osobe koje nemaju riješen pravni status i koje su bukvalno apatridi, dok se od državnih institucija može čuti da je ova oblast faktički riješena“, kazao je Beriša.

Phiren amenca, kako je rekao Beriša, pruža pravnu i tehničku podršku romskim porodicama koje žele da uđu u proces legalizacije bespravnih objekata.

On je naveo da je zahtjeve za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata podnijelo oko 30 hiljada osoba, a da bespravno podignutih objekata ima oko 150 hiljada.

Beriša smatra da je neophodno produžiti rok koji je istekao 16. jula.

Komentarišući pitanje kako ukloniti eventualne negativne stavove i diskriminacije prema romskoj populaciji, Beriša je naveo da bi predrasude trebalo iskorijeniti kod najmlađih i u „više segmenata“.

„Prvi korak je da se u obrazovnom sistemu omogući izučavanje romske kulture, jezika i istorije. Na taj način može se preventivno djelovati i eliminisati predrasude o romskoj populaciji“, rekao je Beriša.

Stereotipi o Romima, kako je kazao, značajno bi se umanjili kada bi djeca u školama znala da romska djeca imaju bogatu istoriju, svoj jezik i kulturu.

Beriša smatra da je onima koji završavaju određene nivoe obrazovanja neophodno omogućiti zaposlenje.

„I promovisati pozitivne primjere kako bi poslodavci prestali sa diskriminisanjem Roma prilikom zapošljavanja“, rekao je Beriša.

On je ocijenio da se mladi iz romske zajednice suočavaju sa dvostrukom diskriminacijom.

„Sa jedne strane od strane same romske zajednice, a sa druge od neromske zajednice. Mladi Romi i Romkinje nemaju pravo glasa za odluke koje se tiču njih samih, već takve odluke donose stariji članovi porodice“, rekao je Beriša.

Ovo je, kako je kazao, posebno izraženo kada su mlade Romkinje u pitanju.

Prema njegovim riječima, one nemaju potpunu podršku od strane njihovih roditelja za obrazovanje u većim nivoima školovanja, poput srednje škole i fakulteta.

Beriša je kazao da mladi Romi i Romkinje moraju biti uključeni pri kreiranju Strategija i Akcionih planova za mlade.

„Oni se takođe suočavaju sa diskriminacijom prilikom zapošljavanja od strane poslodavaca, i to ne samo od preduzetnika, već i od državnih institucija i međunarodnih organizacija“, naveo je Beriša.

Njima se, kako je kazao, ne pruža prilika da pokažu svoje znanje i vještine već su u samom startu uskraćeni za to.

Beriša je ukazao na primjere iz međunarodnih organizacija, gdje su visoko obrazovani Romi, koji su u potpunosti ispunjavali sve kriterijume za Konkurse namjenjene za rad na projektima koji se tiču Roma, odbijeni.

„I pored toga što je u pozivu, ispostavilo se samo deklarativno, pisalo da će pripadnici romske zajednice imati prednost pri odabiru kandidata“, rekao je Beriša.

On je dodao da su mladi Romi i Romkinje diskriminisani i manipulisani već duže od državnih institucija koje su nadležne za sprovođenje mjera iz Strategije za socijalnu inkluziju Roma, a koje se tiču podsticanja za njihovo obrazovanje kroz obezbjeđivanje stipendija romskim srednjoškolcima i studentima.

Već godinu dana, kako je rekao Beriša, pokušavaju da taj problem riješe, ali nadležne institucije nemaju sluha za to.

„Studenti i srednjoškolci već sedam meseci nijesu primili stipendije, a još se ne zna ko je nadležan za to, sa obzirom na to da iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava tvrde da je Ministarstvo prosvjete trebalo da realizuje tu obavezu“, naveo je Beriša.

Prema njegovim riječima, mnogi studenti nijesu mogli da prijave ispite za septembarski rok zbog neregulisanja pitanja oslobađanja od plaćanja školarina, iako je ministar prosvjete, Damir Šehović, još u aprilu, kazao da je on lično riješio ovo pitanje.

„Ovaj i prethodni primjer šalje mladim Romima i Romkinjama lošu poruku, da je bolje posvetiti se nekim drugim neformalnim poslovima nego obrazovanju, što je potpuno suprotno od onoga što mi promovišemo“, ocijenio je Beriša.

Komentarišući naredne aktivnosti koje će ta nevladina organizacija sprovoditi, Beriša je kazao da će Phiren amenca, uz podršku Fondacije Ane i Vlada Divca, raditi na osnaživanju mladih iz pet opština u Crnoj Gori.

On je naveo da planiraju da uspostave saradnju sa predstavnicima lokalnih samouprava i zajedno sa mladima rješe sva pitanja na lokalnom nivou za koje budu smatrali da su značajna.

„Formiraćemo mrežu romskih omladinskih organizacija u Crnoj Gori i zajednički djelovati na nacionalnom i na lokalnom nivou u cilju kreiranja politika i unapređenja položaja mladih“, rekao je Beriša.

Prema njegovim riječima, planiraju da organizuju omladinske kampove kako bi se mladi iz romske i neromske zajednice povezali.

Kada je u pitanju saradnja sa ostalim organizacijama, Beriša je naveo da Phiren Amenca sarađuje sa organizacijama civilnog društva koje se bave zaštitom ljudskih prava.

Prije dvije godine, kako je kazao, postali su članica IRIS mreže, koja za cilj ima jačanje kapaciteta organizacija za pružanje socijalnih usluga, a već dvije godine sarađuju sa romskim i proromskim organizacijama u okviru Koalicije „Ujedinjena podrška za romsku inkluziju“.

Beriša je podsjetio da je Phiren amenca od nedavno postala članica Mreže omladinskih fondova Zapadnog Balkana i Turske, u okviru koje razvijaju kapacitete mladih za aktivno učešće u zajednici.

Romsku organizaciju mladih Phiren amenca čine mlade osobe iz romske zajednice, studenti i srednjoškolci, pa su ciljna grupa koja je u fokusu rada upravo mladi Romi i Romkinje.

Do sada su realizovali šest manjih projekata, koje je finansirala Evropska unija (EU) i pet koji su finansirali drugi donatori.

„U svakom projektu pokušavamo da osnažimo mlade Rome da i oni budu nezavisni građani i korisni članovi društva“, zaključio je Beriša.