Vojni analitičar Aleksandar Radić ocijenio Sporazum o bezbjednosnim mjerama za zaštitu tajnih podataka Crne Gore sa SAD kao "nužan korak u saradnji".
Sporazum o bezbjednosnim mjerama za zaštitu tajnih podataka (GSOIA), koji su potpisali crnogorski ministar odbrane, Predrag Bošković i njegov kolega Džejms Matis, nužan je korak u saradnji, zbog zaštite tajnih podataka obje zemlje, ocijenio je vojni analitičar Aleksandar Radić.
Bošković se u Pentagonu sastao sa Matisom, gdje su potpisali sporazum vlada dvije zemlje o bezbjednosnim mjerama za zaštitu tajnih podataka, koji bi trebalo da unaprijedi saradnju u razmjeni i zaštiti tajnih podataka, u priznavanju dozvola za pristup tajnim podacima, kao i sklapanju povjerljivih međudržavnih ugovora.
"Sa svakom zemljom kad se uspostavlja bilateralna saradnja, u vojnom domenu, prvo se potpisuje sporazum o vojnoj saradnji, ali uslov da bi se on primjenjivao je da se potpiše sporazum o zaštiti tajnih podataka između dvije zemlje. To je uglavnom tipski dokument koji predviđa da obje zemlje po istom standardu - u skladu sa tim što je Crna Gora u NATO, tretiraju povjerljive informacije", rekao je Radić za Pobjedu.
On je objasnio da to znači da u registar povjerljivih podataka u Crnoj Gori, kada se primi informacija, ona se zavede.
Informaciju, koja je primljena kroz vojnu saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), može da dobije u ruke samo onaj koji je sertifikovan za određeni nivo pristupa tajnim podacima.
"To je neophodan korak u saradnji zbog međusobnog povjerenja i zbog zaštite tajnih podataka obje zemlje. Radi se o sporazumu koji se odnosi na sve zemlje koje uspostavljaju saradnju u oblasti odbrane. Na primjer, Srbija je neutralna, ali potpisuje te sporazume sa zemljama sa kojima sarađuje", dodao je Radić.
To je, kako je kazao, saradnja između zemalja na bilateralnom nivou.
Tim dokumentom se nakon ratifikacije obezbijeđuje međusobna zaštita tajnih podataka.
"Crna Gora je članica NATO-a i postoji procedura Alijanse za zaštitu tajnih podataka koja se sada primjenjuje. U novembru je Skupština usvojila paket zakona uključujući ratifikaciju
sporazuma o bezbjednosti podatka između članica NATO i uzajamnoj zaštiti tehničkih podataka koji se razmjenjuju u odbrambene svrhe", saopštio je Radić.
On je naveo da Crna Gora ima tehnička sredstva – softvere i računare, kojim prenosi podatke, na primjer iz Brisela u Podgoricu i tada se koriste sa određenim nivoom zaštite od prisluškivanja i presretanja informacija, ali to je jedan nivo priče.
"Drugi nivo je bilateralna saradnja sa svakom zemljom pojedinačno u okviru NATO-a i sa svakom zemljom koja nije u Alijansi, sa kojom se uspostavlja saradnja i potpisuje takav sporazum", naveo je Radić.
Crna Gora, prema njegovom mišljenju, objavljuje veliki broj značajnih informacija koje nijesu bezbjednosno senzibilne, ali su od javnog interesa.
"Otvoreni dokumenti su Strategijski pregled odbrane, Dugoročni plan razvoja, pojedinačne analize saradnje sa NATO, izvještaji o realizaciji partnerske saradnje i ugovori o nabavkama i ulaganjima u održavanje borbenih sistema", zaključio je Radić.