Mjere fiskalne konsolidaci je su neizbježan element ukupne ekonomsko-razvojne strategije i ne predstavljaju parcijalni hir Ministarstva finansija ili Vlade, ocijenio je resorni ministar, Darko Radunović.
On je intervjuu Dnevnim novinama kazao da će sprovođenje fiskalne konsolidacije biti ključ- ni izazov u ovoj godini, kao i da će eventualni linearni ili čak veći porast cijena zbog rasta opšte stope PDV-a biti tržišna malverzacija, a ne stvarna potreba.
Ministar je kazao da je pitanje daljeg uspješnog sprovođenja mjera fiskalne konsolidacije ključni izazov u ovoj godini.
„Preduslove za ostvarenje ovog cilja imamo. Usvojili smo realan i dobro strukturiran budžet koji, osim osnovnih funkcija države, predviđa rast budžetskih prihoda koji je zasnovan na većoj poreskoj disciplini, ali i na privrednom rastu“, rekao je Radunović.
Kolika je vaša: Prosječna plata 512 eura!
Istovremeno, kako je dodao, predviđeno je smanjenje tekuće potrošnje, uz stabilno finansiranje svih osnovnih funkcija države i očuvanje razvojne komponente budžeta.
Radunović smatra da ukupni ekonomski ambijent u Crnoj Gori daje pravo na optimizam.
„Utisak je da je današnja crnogorska ekonomija, u znatno većoj mjeri nego u prošlosti, oslonjena na naše realne resurse čija je eksploatacija i valorizacija saglasna konceptu održivog razvoja“, rekao je Radunović.
Prema njegovim riječima, posebno je važno to što su racionalno sagledali stanje i perspektivu javnih finansija i utvrdili sistem po kome će sve ključne parametre dovesti do zadovoljavajućeg, pa i obećavajućeg nivoa.
Usvojeno: Budžet za 2018. dvije milijarde eura
Radunovićje kazao da su u tom smislu ključni odlučnost i upornost države da se planirane mjere sprovedu i društveno razumijevanje nužnosti takvih fiskalnih i drugih ekonomskih opredjeljenja.
„Mislim da ekonomski ambjent Crne Gore dopušta naše plnirane razvojne ambicije. S druge strane, iako imamo globalnu političku stabilnost, proces demokratskog sazrij vanja našeg društva još nije dostigao zadovoljavajući nivo“, naveo je ministar.
On je naglasio da je stvaranje uslova za povećanje zaposlenosti, odnosno za otvaranje novih radnih mjesta, jeste jedan od kapitalnih zadat ka Vlade.
„Ministarstvo finansija, svkako, nije neposredno nadležan organ za ovu problematiku, ali može i mora doprinijeti ukupnosti djelovanja radi dostizanja cilja“, dodao je Radunović.
On je ocijenio normalnim da uvođenje fiskalnih mjera koje su, po prirodi, restriktivne, usmjerene ka štednji i povećanju obaveza, izaziva negati ne komentare u dijelu javnosti.
Takve mjere, navodi Radunović, ne donose popularnost, ma kako njihovo uvođenje bilo nužno i racionalno argumentovano.
„Jasno je i da se kritike usmjeravaju prvenstveno ka Ministarstvu finansija, jer je fiskalna politika u nadležnosti te institucije. Ipak, treba stalno podsjećati da su te fiskalne mjere neizbježan element naše uk pne ekonomsko-razvojne strategije, dakle, ne predstavljaju parcijalni hir Ministarstva ili Vlade“, poručio je ministar.
On je kazao da se ne smije zaboraviti da su mjere fiskalne konsolidacije definisali i usvojili svjesni kritičnih posljedica koje bi uslijedile ako one izostanu ili ako ne donesu željene efekte.
„Čak i u takvim okolnostima, uspjeli smo da izbjegnemo mehanizme kojima su pribjegavale druge zemlje u regionu, poput radikalnog smanjenja penzija i zarada. Mi smo odabrali pristup koji će najmanje uticati na građane i koji će ravnomjerno i solida no raspodijeliti teret konsolidacije“, istakao je Radunović.
Na pitanje postoji li opasnost da se rast javnog duga ne zaustavi nakon naredne godine, Radunović je kazao da, ako se posmatraju aktuelne okolnosti i tekuće makroekonomske projekcije, onda će istrajavanje u sprovođenju planirane fiskalne konsolidacije sigurno obezbijediti da javni dug ostane u projektovanim okvirima.
„To znači da će ovaj parametar dostići maksimum od 66,51 odsto u narednoj godini da bi već 2020. bio 63,81 odsto, odnosno prešao u trajno opadajući trend“, objasnio je Radunović.
Jedno od ključnih načela kontrole javnog duga, prema njegovim riječima, je ciljna i kontrolisana politika zaduživanja.
„U tom smislu, Crna Gora će se zaduživati samo radi reprograma ili otplate postojećih zaduženja i radi finansiranja kapitalnih razvojnih projekata. Tako smo za ovu godinu planirali zaduženje od 296 miliona, od čega je 106 namijenje no za otplatu dospjelih anuiteta, što ne utiče na nivo javnog duga. Ostatak sredstava namijenijen je za izgradnju autoputa“, rekao je Radnunović.
Ipak, kako je dodao, treba biti svjesan da su otvorene i male ekonomije, kakva je i crnogorska, osjetljive na eksterne, odnosno globalne uticaje.
„Dakle, eventualna nepovoljna kretanja u našem užem i širem ekonomskom okruženju, mogu imati negativan uticaj na naše rezultate, pa i na nivo javnog duga“, rekao je Radunović.