Darmanović: EU treba da se bori za Zapadni Balkan

  On je u intervujuu za kosovsku televiziju Rubikon kazao da Crna Gora ima dosta razloga da, nakon 11 godina od sticanja nezavisnosti, bude zadovoljna spoljnopolitičkim uspjesima.

Darmanović je naglasio da Crna Gora još nije postala članica EU ali da se značajno približila jer je, kako je rekao, u procesu evropskih integracija lider u regionu.

Crnogorski šef diplomatije smatra da bi Crna Gora mogla postati članica EU i prije Junkerovog datuma od 2025. godine, ukoliko bi Unija ostala privržena politici proširenja.

„Ukoliko bi se EU držala principa regate, da svaka zemlja ulazi prema sopstevnim zaslugama, koji je sada na snazi, Crna Gora bi mogla postati čanica za pet - šest godina“, ocijenio je Darmanović.

Govoreći o stavovima da region kao blok treba da uđe u EU, Darmanović je kazao da bi to bila pogrešna odluka.

On smatra da bi takav regionalni pristup dao prilike trećim silama i snagama u regionu da ostvaruju svoje interese.

„Nismo samo mi ti koji treba da se bore za ulazak u EU. I Unija treba da se bori za Zapadni Balkan“, poručio je Darmanović.

Prema njegovim riječima, proširenje je geopolitička bitka.

„Nama je bitno da postanemo dio zapadnog svijeta, ali ni Evropa nikada neće biti stabilna dok ne apsorbuje Zapadni Balkan, jer na našem prostoru su počinjale nevolje, a istorija se nekada ponavlja“, rekao je Darmanović navodeći da su svuda prisutne političke tenzije.

Kako je naveo, ulazak u NATO nakon 11 godina od obnove nezavisnosti, u istorijskom vremenu, vrlo je kratak period pogotovo za novu zemlju.

Darmanović tvrdi da je to dostignuće znatno veće jer se Crna Gora za članstvo morala boriti sama.

„Mnogo je lakše kada u takvu organizaciju ulazite u grupi država, pogotovo ako su u njoj neki koji vuku naprijed. Mi nismo imali tu privilegiju“, istakao je Darmanović.

On je kazao da je Crna Gora u poslednjoj fazi na "dramatičan način" bila ometana od velike sile koja se protivi proširenju NATO-a na prostor Zapadnog Balkana.

„Uprkos tome sada smo 29 članica NATO-a i to doprinosi ne samo našoj, već i bezbjednosti regiona. Crna Gora je time institucionalno postala dio zapadnog svijeta, po prvi put u istoriji“, istakao je Darmanović.

Ministar je ponovio da pitanje demarkacije ne može da poremeti odnose Crne Gore i Kosova.

„Imamo slične poglede na budućnost regiona, slične ciljeve. Crna Gora je članica NATO, približila se članstvu u EU, a Kosovo stremi istim ciljevima. Pitanje demarkacije može da uspori rješavanje tog problema, ali su naši odnosi dobri“, kazao je Darmanović.

On je istako da je pitanje demarkacije sa Kosovom za Crnu Goru završen posao.

„Kojom brzinom će to biti riješeno stvar je kosovskih institucija. Verujemo da će doći momenat u kojem će parlament na Kosovu zaključiti da je za međusobne odnose i stabinost u regionu dobro da se pitanje demarkacije okonča“, rekao je Darmanović.

Upitan kako gleda na prisustvo velikog broja partija u Crnoj Gori koje su protiv NATO-a, Darmanović je kazao da takvi trendovi nijesu od juče i da su rezulatat istorijskih podjela.

„Sa političkom borbom između protivnika i pristalica nezavisnosti, NATO-a, EU i zapadnih vrijednosti živimo poslednjih 30-ak godina“, dodao je on.

Darmanović je naglasio da to nije specifičnost samo Crne Gore i da predstavlja ključni probem crnogorske politika i društva.

Prema njegovim riječima, politička snaga protivnika nije takva da se može „odmahnuti rukom“.

Darmanović smatra da ruski državljani optuženi za pokušaj terorizma napada na izborni dan u Crnoj Gori, imaju podršku Moskve.

„Izjave ruskih zvaničnika negiraju bilo kakvu vezu sa ovim slučajem, ali sa druge strane njhovo ponašanje ne odražava duh saradnje između institucija dvije zemlje“, rekao je Darmanović.

Miješanje Rusije u unutrašnje stvari Crne Gore, prema njegovim riječima, bilo je jasno i teško se može negirati.

„Žalimo zbog toga i ni sa kim ne želimo loše odnose, pogotovo sa jednom velikom silom“, zaključio je Darmanović.