Pritisak na Crnu Goru, iako je ušla u NATO i time obezbijedila snažnu međunarodnu podršku, i dalje je aktuelan, smatra predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, Sonja Biserko.
Ona je kazala da je od 2012. međudržavne odnose Srbije i Crne Gore na najvišem nivou karakterisala politička korektnost, al je, kako je navela, prošla godina “predstavljala veliko iskušenje, s obzirom na to da je Crna Gora bila izložena konstantnom pritisku Rusije da odustane od svoje atlantske ambicije i 'zaboravi' NATO”.
Prema riječima Biserko, pritisak koji je povremeno imao nediplomatske, pa i brutalne forme, podržavan je iznutra antivladinim akcijama crnogorskih rusofila, političkih partija koje se u nacionalnom smislu pretežno deklarišu kao srpske.
“Moskva je, međutim, očekivala i od Srbije da bude aktivnija u 'ubeđivanju' Podgorice da odustane od sjevernoatlantske 'avanture'", kazala je Biserko za Pobjedu.
Ona je ocijenila da je pritisak na Crnu Goru, iako je ušla u NATO, i time obezbijedila snažnu međunarodnu podršku, i dalje aktuelan.
"Određeni centri iz Srbije i dalje u tome učestvuju. Teza o ugroženosti Srba u regionu je tema na kojoj se održavaju tenzije sa svim susjedima. Najavljena je i deklaracija o zaštiti srpskog naroda i njegove kulture”, kazala je Biserko.
Ona je podsjetila da je “priprema za preuređivanje Jugoslavije (kasnije ratove) krenula upravo preko kulture i navodne ugroženosti srpskog naroda”.
“Zato najavljena deklaracija s pravom nailazi na veliko podozrenje kod susjeda", smatra Biserko.