Odbor za ekonomiju, finansije i budžet jednoglasno je danas predložio Skupštini da izabere Zorana Jelića za četvrtog člana Senata Državne revizorske institucije (DRI).
Za Jelića je na sjednici glasalo svih sedam prisutnih članova Odbora.
Članovi Odbora su na konsultativnom saslušanju saslušali sve prijavljene kandidate za tu poziciju. To su, osim Jelića, Neli Ćuković, Sonja Smolović, Aleksandar Vučinić i Milan Kastratović.
Javni konkurs je objavljen 20. januara, a rok za prijavu je bio 10. februara.
Kandidati su odgovarali na pitanja kako vide strategiju budućeg razvoja DRI, kao i njenu međunarodnu i saradnju sa Skupštinom.
Jelić je, odgovarajući na pitanja članova Odbora, saopštio da će, ukoliko on bude izabran za člana Senata DRI, nastojati da ta institucija ima veću samostalnost i nezavisnost.
“Posebnu pažnju bih posvetio tome da se poveća sistem kontrole kvaliteta revizije”, dodao je Jelić.
DRI, kako je ocijenio, treba da bude kvalitetan i kredibilan državni organ koji će najkvalitentijom kontrolom imati uvid u trošenje budžetskih sredstava.
“Bitno je i da postoji kvalitetniji odnos prema subjektima revizije”, saopštio je Jelić.
Predsjednik Odbora, Vujica Lazović, pitao je Jelića kako bi se njegov dugogodišnji rad u parlamentu, s obzirom da je bio poslanik Demokratske partije socijalista (DRI), odrazio na rad u DRI.
Jelić je rekao da je, prije nego što je objavljen konkurs za izbor člana Sentara DRI, podnio ostavku na članstvo u partiji.
On je naveo i da će, ukoliko bude izabran, biti nezavisan u svom radu.
Ćuković je, odgovarajući na pitanja članova Odbora, saopštila da je ona bila jedan od prvih državnih revizora i da je učestvovala u izgardnji DRI. Ona od 2010. godine radi u Revizorskom tijelu za reviziju EU fondova.
“DRI je izrasla u dobru i instituciju od povjrenja, ali treba kontinuirano i dalje da se razvija”, smatra Ćuković.
Ona je navela da budućnost DRI vidi u reviziji uspjeha, odnosno ekonomičnosti, efektivnosti i efikasnosti.
Ta vrsta revizije, kako je objasnila Ćuković, podrazumijeva i veliku stručnost i iskustvo da bi se na kraju sami postupak obavljanja takvog tipa revizije sveo na mjerljive rezultate.
Ona je dodala i da DRI treba da se bavi revizijom EU fondova.
Ćuković je saopštila da je, kada je u pitanju saradnja sa parlamentom, bitna preventivna uloga DRI.
Smolović, koja je zaposlena u Regulatornoj agenciji za energetiku (RAE), je odgovarajući na pitanja članova Odbora kazala da DRI treba da se bavi finansijskom, kao i revizijom pravilnosti, efektivnosti i efikasnosti.
“Trenutno je više urađeno finansijskih revizija od ovih ostalih i mislim da bi u narednom periodu akcenat trebalo da bude na reviziji pravilnosti, efektivnosti i efikasnosti državnih organa i potrošačkih jedinica budžeta, kao i preduzeća koja su u većinskom državnom vlasništvu”, rekla je Smolović.
Ona smatra i da bi trebalo povećati kapacitete i uslove rada DRI.
Kastratović je saopštio da bi DRI trebalo da povede više računa kada je prihodna strana budžeta u pitanju, posebno kada su u pitanju prihodi od imovine i koncesija.
Vučinić je rekao da je DRI već i sada pokazala značajne rezultate u svom radu, ali da, kako je ocijenio, uvijek može bolje.
“Posebno treba insistirati na odnosu DRI i Tužilaštva zbog toga što je vrhovna revizija obavezna da podnosi krivične prijave ukoliko u njihovim nalazima vidi da je nešto sporno”, kazao je Vučinić.
On je rekao da bi se zalagao za adekvatne zarade državnih revizora.
“Ja sam nažalost bio kratko u DRI. Upravo je to bio razlog što sam i napustio tu instituciju i ne bih volio da se takvi stvari ponavljaju. Državni revizori treba da imaju adekvatnu zaradu”, smatra Vučinić.
Poslanik DPS-a, Jovanka Laličić, pitala je sve kandidate šta vide kao svoju prednost u odnosu na ostale.
Vučinić i Ćuković su naveli da je to njihovo radno iskustvo u DRI, a Jelić to što se čitavog života bavi ekonomijom i finansijama i što je upoznat sa zakonskim dokumentima. Smolović je kao prednost navela to što je osam godina glavni računovođa RAE, dok je Kastratović rekao da nema nekih prednosti.
U Snatu DRI je predviđeno da bude pet članova. Trenutno su u tom tijelu tri člana – predsjednik Milan Dabović i članovi Branislav Radulović i Nikola Kovačević.