Grupa od 70 nevladinih organizacija i pojedinaca pozvala je Ministarstvo zdravlja da svojim radom i djelovanjem vrati povjerenje u zdravstveni sistem i uvede mogućnost brže reakcije u hitnim slučajevima.
Oni su najoštrije osudili saopštenje Ministarstva od 26. januara, u kojem se „apeluje na građane da svoje zdravstvene probleme rješavaju isključivo kroz redovne medicinske procedure, jer će im se na taj način, ukoliko postoje medicinske indikacije, obezbijediti pravovremena i kvalitetna zdravstvena usluga“.
„Ovakvo saopštenje Ministarstva je odgovor i reakcija na tada aktuelnu humanitarnu akciju za liječenje trogodišnje djevojčice Selene Mandić, i očigledno predstavlja jedini način “podrške” sistema konkretnom i mnogim drugim slučajevima u kojima je sistem potpuno zakazao, a građani preuzeli njegovu ulogu“, kaže se u reagovanju.
Navodi se da se, pored svoje inertnosti i potpunog izostanka bilo kakvog djelovanja koje ima za cilj spas i produženje života, uz adekvatan medicinski tretman i liječenje, Ministarstvo „toliko brine o poreskim obveznicima zahvaljujući kojima njegovi zaposleni i uprava primaju redovnu platu za svoj ne/rad i ne/postupanje, da ih pokušava razuvjeriti i spriječiti u želji i namjeri da možda baš njihov jedan EUR može biti presudan, a kompletna odgovornost se pokušava prebaciti na roditelje“.
„Ističemo da je ovakav dopis sraman, a ujedno i opasan, obzirom na to da omalovažava napore koji se čine i direktno poziva građanke i građane da ne pomažu roditeljima da se bore za svoje dijete, iako je jasno da u našim zdravstvenim ustanovama nisu mogli pravovremeno naći adekvatnu pomoć, ni stručnu ni finansijsku, a moguće ni onu humanu – ljudsku“, kaže se u reagovanju.
Potpisnici reagovanja smatraju da svaki pojedinac i porodica kojem je neko blizak bolovao ili umro od kancera ili drugih oboljenja, dobro zna kakvu i koliku zdravstvenu i psihološku pomoć i podršku je dobio od sistema, izuzev od pojedinih posvećenih zdravstvenih radnika.
„Imajući u vidu da ovo nije prva akcija ovakvog tipa, upitno je zašto se reakcija Ministarstva zdravlja pojavljuje u ovom trenutnku i u ovom konkretnom slučaju“, kaže se u reagovanju.
Grupa od 70 organizacija i pojedinaca navodi da je ponosna na građanke i građane koji su prepoznali potrebu porodice Mandić-Ramusović, i koji još uvijek u sebi gaje vrijednosti solidarnosti i volonterizma.
„Ali ne možemo a da ne primijetimo da je veličina njihove humanosti, kao i težina situacije u kojoj je mala Selena sa svojim roditeljima, izgleda mjera beskrupuloznosti Ministarstva zdravlja, iskazana u pomenutom saopštenju“, kaže se u reagovanju.
Potpisnici reagovanja su poručili da će ostati budna karika ovog društva koja opominje državu na njene obaveze, „svjesni da, i pored ovako ciničnog saopštenja, Ministarstvu zdravlja kao i mnogim drugim institucijama odlično odgovara da se solidarnošću građana rješavaju pitanja od životnog značaja, za koja je prvenstveno država dužna i plaćena da to čini“.
„Postavlja se pitanje - ako je zdravstveni sistem toliko efikasan, zašto u njemu zdravstvenu zaštitu ne traži većina donosilaca odluka, funkcionera i drugih imućnijih pojedinaca, a na drugoj strani se ne mali broj građana, djece, mladih i odraslih liječi donacijama“, ističe se u reagovanju.
Grupa organizacija i pojedinaca je ocijenila da je opasno negirati problem koji ima zdravstveni sistem Crne Gore, posebno one koji se tiču pravovremenosti i kvaliteta zdravstvene zaštite „jer se oni na taj način neće riješiti, već samo poslati loša poruka građanima“.
„Zbog svega navedenog, pozivamo Ministarstvo zdravlja da informiše javnost o kreatoru/ima i nalogodavcu/ima ovog saopštenja, imajući u vidu da ono nije potpisano, i da objasni namjere istog“, kaže se u reagovanju.
Oni su pozvali Ministarstvo da se javno izvini porodici Mandić - Ramusović, a ubuduće da se, kako su naveli, suzdrži ovakve (ne)brige za građane.
„Pozivamo Ministarstvo da svojim radom i djelovanjem vrati povjerenje u zdravstveni sistem i da predloži i uvede mogućnost brže reakcije u ovakvim i drugim hitnim slučajevima“, kaže se u reagovanju koje je potpisalo 39 NVO i 31 pojedinac.