Aktuelni saziv Skupštine nema legitimitet da izabere Vladu, a pogotovo da odlučuje o priključenju Crne Gore NATO-u, smatra predsjednik Demokratske narodne partije (DNP), Milan Knežević.
Zamjenik pomoćnika državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država Hojt Brajan Ji rekao je ranije danas da, na osnovu više od 20 godina iskustva praćenja prilika na Zapadnom Balkanu kao diplomata, nikada nije vidio da je bojkot parlamentaraca bio uspješan način da postignu ciljeve ili unaprijede interese država.
“Ji je, prilikom oproštajne posjete Crnoj Gori, otvoreno potvrdio intenzivno i aktivno miješanje njegove zemlje u unutrašnja pitanja Crne Gore proteklih dvije decenije“, naveo je Knežević u reagovanju.
Kako je kazao, Ji je zaboravio da razjasni i poentu "misterioznog sastanka u predvečerje parlamentarnih izbora".
Prema riječima Kneževića, Ji je 6. oktobra okupio NATO režim i dao im zaleno svijetlo za napad na Demokratski front i brutalni progon njegovih funkcionera.
To se, dodao je Knežević, najbolje potvrdilo 16. oktobra.
„Izražavajući žalost što Senat 6. decembra na nivou spoljnopolitičkog komiteta nije odobrio ratifikaciju Protokola i što na posljednjoj sjednici Senata nije bilo prilike da se obezbijedi saglasnost za potvrđivanje Protokola, Ji je svoje usplahirene servilne prijatelje iz Crne Gore pokušao da hospitalizuje iskazivanjem iskrenog vjerovanja da još postoji mogućnost i vjerovanoća ratifikacije“, saopštio je Knežević.
On je rekao da je Ji vješto izbjegao da otkrije stvarne motive njegove posjete, koji su reakcija na koncept saveza vojno neutralnih država na Balkanu (B-4) koji je prvi promovisao DNP.
Knežević je kazao da je taj koncept najbolji bezbjednosni okvir, koji ima dominantnu podršku građana Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Makedonije. „Pa se ispostavilo da je odlazeći zamjenik zapravo „džabe krečio“ dvije decenije“.
„U cilju traženja slamke spasa za opstanak na vlasti za svoje dugogodišnje izvođače radova, ovaj slučajni NATO padobranac se osvrnuo i na opoziconi bojkot parlamenta, latentno podrivajući postignuti konsenzusi pokazujući otvoreni interes za razbijanje opozicionog jedinstva, ne bi li se eventualna odluka o priključenju Crne Gore NATO-u donijela u Skupštini, a ne na narodnom referendumu“, saopštio je Knežević.
On je ocijenio da je jasno da aktuelni saziv parlamenta, koji je proistekao iz ambijenta neregularnih izbora koji su se odvijali u istom danu kada i fingirani državni udar, praćen medijskom hajkom, nema apsolutno nikakav legitimitet ni da izabere Vladu, a kamoli da odlučuje o priključenju NATO-u.
To pitanje, smatra Knežević, uprkos željama odlazeće administracije i zamjenika, mora biti riješeno na demokratskom referendumu, jer svaka druga odluka bila bi neobavezujuća i ne bi imala nikakvu pravnu snagu.
„Uprkos tome što su ove činjenice dobro poznate domaćinima i njihovom gostu, najvjerovatnije da Ji nije imao srca da svoje domaćine upozna sa očiglednom promjenom kursa nove američke administracije. Jer kao i u svakoj oproštajnoj posjeti, od svega ostanu samo uspomene, vjerovatnoće i izvjesne mogućnsti umjesto čestitke za Novu godinu“, zaključio je Knežević.