U Čileu je u toku izgradnja najvećeg astronomskog radioteleskopa, koji će omogućiti naučnicima da osmatraju dublje u svemir nego ikada do sada
Opservatorija ALMA sastojaće se od nekoliko desetina posebnih tanjirastih antena.
U pustinji na visoravni Atakama, u sjevernom Čileu, gradi se "polje" radioteleskopa, deset puta osjetljivijih od svih sličnih do sada izgrađenih instrumenata.
Takozvano "Veliko milimetarsko i submilimetarsko antensko polje Atakama", skraćeno ALMA, zajedno grade zemlje Evrope, Sjeverne Amerike i istočne Azije u saradnji sa Republikom Čile. Lokacija, na nadmorskoj visini od 5.000 metara, gotovo je idealna za zemaljski teleskop.
To područje je jedno od najsuvljih u svijetu, što obezbjeđuje visoku providnost atmosfere. Teleskop će se sastojati od 66 posebnih antena, sa mogućnošću da se taj broj poveća. Signali koje primaju biće kombinovani u jedan signal, kako bi se dobila jedna slika.
Radioteleskopi hvataju elektromagnetne signale veoma visoke frekvencije, sa udaljenih zvijezda i galaksija, koje kompjuteri pretvaraju u slike, slično kao što se to radi sa televizijskim signalima.
"ALMA je kompleks instrumenata i veliki pomak u astronomskim istraživanjima jer je deset puta osjetljiviji od sadašnjih teleskopa. S njim ćemo moći da proučavamo porijeklo svemira i porijeklo života od trenutka formiranja galaksija", objašnjava mladi čileanski astronom Paolo Kortes a prenosi Glas Amerike.
Preciznost antena, kompjuter koji će biti najsnažniji u svijetu, udaljenost i teški uslovi gradnje čine ovaj projekat vrlo skupim - oko milijardu eura.
Sve antene će najprije biti strogo testirane jer su tolerancije za njih veoma stroge.
"Najveća teškoća je osigurati površinsku preciznost antene jer je tolerancija reda 13 mikrona. Najvažnije je očuvati oblik antene kada se okreće, pošto joj gravitacija mijenja profil. Tu je i uticaj Sunca, koje takođe uzrokuje deformaciju površine antene", podsjeća britanski naučnik Nik Vajborn.
Temelji za antene moraju da se grade sa istom preciznošću, pa radnici koriste satelitsku navigaciju i lasere. Postolja takođe moraju da izdrže vrlo teške vremenske uslove.
Glavni inženjer kompanije OCEGTEL, koja gradi temelje, Eduardo Denej, kaže da je prije nekoliko dana temperatura pala na minus 35 Celzijusovih stepeni, a vjetar duvao brzinom od 115 kilometara na sat. Uz to, vazdušni pritisak na ovoj visini upola je niži nego na nivou mora.
Šezdeset šest antena djeluju kao jedan teleskop, zvani interferometar, čiji se prečnik mijenja u zavisnosti od njihovog uzajamnog položaja.
Prečnik teleskopa jednak je razmaku između dvije međusobno najudaljenije antene, pa njihovo pomjeranje djeluje kao zumiranje teleobjektiva - što je prečnik antenskog polja širi, rezolucija je veća, dok skupljanje antena u krug prečnika 250 metara omogućava posmatranje većeg prostora, na primjer neke nebule.
Za pomjeranje antena visokih 12 metara i teških 120 tona konstruisana su dva specijalna vozila, sa 28 nezavisno vješanih točkova, koja mogu da pomjeraju antene sa preciznošću od jednog milimetra.
Iznenađuje da ovim tegljačima može da se upravlja putem daljinske kontrole. Nadzornik vozača, Luis Roa, objašnjava - "Transporter ima mogućnost da se kreće u četiri pravca i precizan je do u milimetar. To je vrlo složena mašina".
Naučnici uključeni u projekat ALMA nadaju se da će uz pomoć ovog teleskopa moći da posmatraju djelove svemira onako kako su izgledali prije više od 10 milijardi godina. Prva posmatranja predviđena su za kraj 2011. godine.
(FoNet)