NATO ne može održati svoju bezbjednost štiteći samo svoje građane i teritoriju, poručio je premijer Milo Đukanović, navodeći da politika otvorenih vrata mora ostati okosnica djelovanja Alijanse.
Đukanović je, na marginama NATO Samita u Varšavi, govorio na ekspertskom forumu pod nazivom „NATO u odbrani mira“, koji zajedno organizuju slovački GLOBSEC i poljski Institut za međunarodne odnose.
„Nadali smo se da će kraj Hladnog rata i intenziviranje procesa ujedinjenja Evrope istovremeno značiti i prestanak opasnosti od novih oružanih sukoba“, rekao je on.
Prema riječima Đukanovića, bilo je i mišljenja da je istorijska misija NATO završena, pošto je u kontinuitetu svoju strategiju i doktrinu uspijevao da transformiše i prilagodi izazovima vremena, da sprovodi svoje ključne zadatke – kolektivnu odbranu, krizni menadžment i kooperativnu bezbjednost, i da promoviše vrijednosti demokratije i presudno doprinosi najdužem periodu mira u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.
„Međutim, danas vidimo da su takve prognoze bile neutemeljene. Evroatlantski prostor suočen je s novim prijetnjama i izazovima koji su raznovrsniji, kompleksniji, i opasniji nego u vrijeme hladnog rata. Alijansa je opet na prekretnici“, rekao je premijer.
Kako je kazao, broj i nepredvidivost tih izazova je bez presedana u istoriji. „Oni dolaze i sa istoka i sa juga – Sjeverne Afrike i Bliskog Istoka. Bilo u formi migracija, ili konvencionalnih, vojnih i terorističkih prijetnji od strane državnih i nedržavnih aktera, ili u obliku hibridnih i sajber napada“.
„Destabilizacija Ukrajine i ugroženost njenog teritorijalnog integriteta posebno je iskomplikovala situaciju. Sve to je stavilo na ispit ne samo odbrambene i vojne kapacitete, već i nacionalnu otpornost i sposobnost suprotstavljanja prijetnjama“, dodao je Đukanović.
On je poručio da su na ispitu i demokratske vrijednosti na kojima se temelje naša društva. „Time, i naša individualna i kolektivna odgovornost da te vrijednosti odbranimo, da ih podstičemo i promovišemo“.
„Ona prelazi fizičke granice našeg prostiranja. Svjedoci smo kako brzo naizgled tuđi problemi, čak geografski daleki, postaju naše preokupacije. Više niko ne može opstati sam. Zato je s pravom „projektovanje stabilnosti“ i pristup Alijanse od 360 stepeni jedan od ključnih prioriteta ovog Samita“, rekao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, pokazuje se realnim da NATO ne može održati svoju bezbjednost štiteći samo svoje građane i teritoriju. „Da svoje djelovanje mora usmjeriti na izazove van granica, i boriti se s njima u koordinaciji sa UN, EU, regionalnim i drugim akterima međunarodne zajednice“.
„Upravo iz tih razloga sam uvjeren da politika otvorenih vrata, pored partnerske politike i kooperativne bezbjednosti, mora ostati okosnicom djelovanja NATO. Kao jedan od najboljih i najefikasnijih načina za promociju mira i bezbjednosti“, poručio je Đukanović.
Kako je kazao, otvorenost Alijanse za saradnju sa drugima koji dijele njene vrijednosti, i za prijem novih članica, pokazalo se kao moćan mehanizam za podsticanje demokratskih reformi i za jačanje stabilnosti.
„A time i za jačanje Alijanse i globalnog mira. Uostalom, najbolja potvrda toga je da se Samit NATO danas održava u Varšavi“, dodao je on.
Prema riječima Đukanovića, da je proces proširenja nezamjenjiv u naporima Alijanse za promovisanje mira i jačanje bezbjednosti, potvrđuje i primjer Crne Gore.
„Prije nešto više od pola godine sa ministarskog nivoa upućen nam je poziv da započnemo priključenje Alijansi kao 29. članica. Taj istorijski događaj za moju zemlju bio je rezultat dugogodišnjeg rada na sveobuhvatnim reformama tokom prve decenije od obnove nezavisnosti. Sa nesmanjenim entuzijazmom mi nastavljamo sa implementacijom reformi“, kazao je crnogorski premijer.
Njemu je, kaže on, drago što su države članice prepoznale posvećenost Crne Gore ostvarenju vizije o evropskoj i evroatlantskoj budućnosti, i što u njoj vide pouzdanog partnera u očuvanju i promovisanju demokratskih vrijednosti i standarda.
„Očekujemo da će i proces ratifikacije Pristupnog protokola sa Crnom Gorom u zemljama članicama biti obavljen efikasno u mogućem roku. Članstvo u NATO je prirodan korak za savremenu Crnu Goru, civilizacijski izbor današnjih generacija koji prevazilazi nivoe dnevne politike, pa i trenutnih bezbjednosnih pitanja“, saopštio je Đukanović.
To je, kako je kazao, plod istinske uvjerenosti da pripadnost porodici evroatlantskih zemalja predstavlja najbolji izbor za naš narod, kao za budućnost i dugoročnu stabilnost regiona. „To je i izbor vrijednosti koje dijelimo sa Alijansom, i na kojima gradimo moderno crnogorsko društvo“.
Prema riječima Đukanovića, kao buduća članica Crna Gora je spremna da preuzme dio odgovornosti za snaženje Alijanse, njenog jedinstva i solidarnosti.
"Svoju ulogu, između ostalog, vidimo upravo u segmentu „projektovanja stabilnosti“ u sopstvenom okruženju, kao aktivnog i već dokazanog promotera regionalne saradnje, dobrosusjedskih odnosa, povjerenja i mira na Zapadnom Balkanu“, rekao je Đukanović.
Članstvo u NATO, smatra on, predstavljaće novi podsticaj, ali i obavezu da Crna Gora još odlučnije djeluje u tom pravcu.
„Biće to i stimulans za još veću posvećenost ispunjavanju obaveza iz pregovaračkog procesa sa EU. Činjenica da smo buduća članica Alijanse na njenim spoljnim granicama, da smo država koja veoma dobro razumije pozicije onih koji se nalaze van bezbjedosnog kišobrana NATO, daje nam jedinstvenu priliku za promociju evroatlantskih vrijednosti i u širem kontekstu“, ocijenio je Đukanović.
On je rekao i da poziv Crnoj Gori i skoro članstvo je ohrabrenje i motivacija, prije svega za zemlje regiona, ali i za druge, pravi doprinos snaženju još uvijek krhke stabilnosti na strateški važnom prostoru Balkana.
„Ohrabrenje progresivnim snagama da još odlučnije nastave demokratskim putem. Širenje stabilnosti na Balkanu je od značaja za Evropu, i za cijelu evroatlantsku zajednicu. Promovisanjem stabilnosti u svom najbližem okruženju, Crna Gora će doprinijeti i širenju zone stabilnosti na Mediteranu, i u širem smislu na južnom krilu Alijanse“, poručio je Đukanović.
On je ocijenio da misija NATO nije završena, već se nastavlja i mijenja prateći razvoj političke i bezbjednosne situacije u evroatlantskom prostoru i njegovom okruženju.
Predsjednica Hrvatske, Kolinda Grabar Kitarović, pozdravila je skoro članstvo Crne Gore u Alijansi.
„Zadovoljna sam zbog toga, to je dobra poruka zemljama regiona i ostalima, da sa ispunjavanjem kriterijuma možete da uspjete. To je poruka i da je pristupanje NATO-u odluka zemlje koja želi da bude članica i Alijanse. Nećemo dozvoliti trećim stranama da odrede našu budućnost, da okolnosti oblikuju nas, moramo mi da oblikujemo okolnosti“, rekla je ona.
Ona je ukazala na ruski uticaj na Jugoistočnu Evropu i rekla da je Hrvatska poslednjih godina primijetila više vrsta uticaja.
Grabar Kitarović je rekla da su primijetili uticaj od ekonomije do vojnog aspekta, napominjući vojne vježbe između Srbije i Rusije više puta.
„Jedna koja se zove Slovensko bratstvo, planirana za oktobar, posebno nas brine i Alijansa bi trebalo da bude zabrinuta u vezi sa tim šta se dešava na jugoistočnom bloku. Najbolji odgovor na to je da vrata budu ne samo otvorena, već i da se naprave konkretni koraci za zemlje Jugoistočne Evrope na putu ka EU i NATO“, kazala je ona.