Na svečanoj ceremoniji proslave dana nezavisnosti premijer Đukanović rekao da je Crna Gora sazrela da se nikad više ne zadesi pod Mojkovcem kao 1916.i pod Dubrovnikom kao 1991.
„Decenijski jubilej nezavisnosti i međunarodnog priznanja Crne Gore veliki je praznik za našu državu sa hiljadugodišnjom tradicijom i slavnom istorijom. Ispunjeni smo ponosom i zadovoljstvom zbog načina na koji smo 21. maja 2006. godine obnovili državu“, rekao je premijer Milo Đukanović u svom govoru na svečanosti povodom obilježavanja desetogodišnjice nezavisnosti Crne Gore
On je istakao da se ne dešava često, posebno na Balkanu, „da jedan narod mirnim putem rješava tako složena državna pitanja“.
„Zato je ovaj datum jedan od najznačajnijih u cijeloj crnogorskoj, a možda i balkanskoj istoriji. Vrijeme je potvrdilo moje riječi izgovorene na ovom trgu uoči referenduma – da u Crnoj Gori neće biti poraženih, da ćemo svi biti pobjednici. Potvrđuju to svi uspjesi koje je Crna Gora ostvarila tokom prve decenije svog samostalnog državnog puta“, poručio je Đukanović.
On je istakao da su probuđeno samopoštovanje „zbog ispravljanja velike nepravde koja nam je nanesena 1918. godine, i obnovljeno nacionalno i državno dostojanstvo“, bili snažan zamajac učvršćivanja stabilnosti na ojačanim multietničkim i multivjerskim temeljima.
„Pa ipak, ovo je prilika da se podsjetimo dramatičnih iskušenja koja su stajala tada pred Crnom Gorom. Međunarodna zajednica nije bila naklonjena ideji nezavisnosti. Uslovi referenduma su nepravedno definisani. Tada zvanična beogradska politika činila je sve da zadrži Crnu Goru u Državnoj zajednici. Pa i u samoj Crnoj Gori, pored političkih struktura koje su se protivile razlazu sa Srbijom, i među suverenistima postojao je izvjestan stepen razočarenja što referendum nije ranije raspisan i nevjerica u iskrenost i istrajnost vlasti da će proces dovesti do kraja“, rekao je Đukanović.
On je dodao da je kroz konstruktivnu saradnju sa Evropskom unijom i prijateljima na svim stranama svijeta crnogorska Vlada uspjela da obezbijedi razumijevanje za pravo da Crna Gora demokratski izabere svoju budućnost, i priznanje rezultata referenduma.
„Crnogorski referendum bio je, zapravo, završni čin jednog dugog i kompleksnog procesa osvješćenja i emancipacije crnogorske politike i crnogorskog društva u cjelini. Izazovi i prijetnje kojima je Crna Gora bila izložena u posljednjoj deceniji prošlog i u prvim godinama ovog vijeka učvršćivali su odlučnost za obnovu nezavisnosti. Blok za nezavisnu Crnu Goru, zasnovan na povjerenju u demokratski put obnove države, podsticao je duh slobode i vjeru u pobjedu. On je objedinio sve suverenističke snage u Crnoj Gori i postao snažan kohezioni faktor njene populacije širom svijeta“, rekao je Đukanović.
Crnogorski premijer je dodao da vjeruje da će istoričari i oni koji budu izučavali dramatično i specifično crnogorsko iskustvo tih petnaest godina prepoznati da su temelji obnove nezavisnosti postavljeni u godinama nakon otklona i otvorenog suprotstavljanja nacionalističkoj i ratnoj politici vrha tadašnje zajedničke države.
„Crna Gora se uz mnogo rizika i unutrašnjeg otpora okrenula sebi, svojim nacionalnim interesima, donoseći hrabru odluku da preuzme odgovornost za svoju budućnost. Sa današnje vremenske distance može se sa sigurnošću reći da je 1999. godina bila od presudne važnosti za izbor nezavisnog crnogorskog puta. Takav značaj daje joj odluka o neprihvatanju samouništavajućeg sukoba sa NATO Alijansom, kao i druga, donesena nekoliko mjeseci kasnije, o uvođenju njemačke marke kao sredstva plaćanja u Crnoj Gori. Naš narod je potvrdio svoju i veličinu Crne Gore kada je pod direktnom ratnom prijetnjom primio i zaštitio preko 120 hiljada izbjeglica“, rekao je Đukanović.
On je dodao da je sve što je slijedilo snažilo kapacitet Crne Gore i njenog političkog vođstva da opreznom i mudrom politikom prihvati i učestvuje u državopravnim aranžmanima koji su se pokazali kao korisne prolazne stanice ka punoj nezavisnosti.
„U tim složenim vremenima, dakle, uspjeli smo da artikulišemo naše nacionalne i državne interese, da vođeni istorijskim slobodarstvom osvojimo pravo na sopstveni izbor, i da definišemo stratešku viziju evropske budućnosti Crne Gore“, naglasio je Đukanović.
Crnogorski premijer je dodao da „danas, sumirajući rezultate u prvih deset godina, može ponosno da se kaže da je Crna Gora pouzdan činilac stabilnosti u regionu, i da prednjači na putu evropske i evroatlantske integracije.
„Razvili smo u međuvremenu institucije koje su neophodne evropskoj državi u ovom vijeku, i u značajnoj mjeri reformisali naslijeđene iz jugoslovenskog vremena. Istorijsko iskustvo nas opominje da su institucije temelj i garancija trajanja države, i pouzdan oslonac vladavine prava, kao najvažnijeg preduslova demokratskog i ekonomskog razvoja svakog društva. Prije dva dana je potpisan Pristupni protokol sa Sjevernoatlantskim savezom. Vjerujemo da će proces ratifikacije i pristupanja Crne Gore Alijansi biti okončan u kratkom rok“, poručio je predsjednik crnogorske Vlade.
On je naglasio da je Crna Gora odgovorno posvećena očuvanju i unapređenju dobrosusjedskih odnosa.
„Naši susjedi su naši prijatelji. Takvu državnu startegiju temeljimo na najboljoj crnogorskoj tradiciji. Veoma smo ponosni na činjenicu da doprinos Crne Gore regionalnoj stabilnosti značajno prevazilazi njenu geografsku i populacionu veličinu“, rekao je Đukanović.
Premijer je dodao da je upravo je 21. maj 2006. godine pokazao da sve velike crnogorske žrtve kroz istoriju nijesu bile uzaludne.
„Temelji moderne države su duboko ukorijenjeni u slavnoj mojkovačkoj epopeji, u antifašističkom, evropski jedinstvenom Trinaestojulskom ustanku 1941. i zajedničkoj antifašističkoj borbi jugoslovenskih naroda u Drugom svjetskom ratu i poslijeratnom razvoju, kao i u istorijskom „ne“ Četrdesetosme... To bi mogla biti i vododjelnička pouka prve decenije nezavisnosti Crne Gore: niti se na drukčijim temeljima crnogorska država mogla obnoviti; niti bi na kakvim drugim osloncima Crna Gora mogla opstati. Zato nas ne brinu pokušaji osporavanja crnogorske državnosti koji dolaze upravo i ovih dana od istih onih koji su i prije deset godina bili protiv obnove nezavisnosti. Stasala je Crna Gora da se suprotstavi podrivanju svojih državnih temelja i sazrela da se nikad više ne zadesi pod Mojkovcem kao 1916.; a tek nipošto pod Dubrovnikom 1991". kazao je Đukanović.
Predsjednik Evropskog savjeta ES Donald Tusk kazao je da samo oni narodi koji pamte su veliki.
“Crna Gora slavi deceniju nezavisnosti. Ova nezavisnost je moguća zato što su Crnogorci zapamtili svoju lijepu, a nekad i tragičnu istoriju", rekao je Tusk na crnogorskom jeziku.
On je kazao da o veličini države ne govori prostor, kao što i o veličini naroda ne govori broj.
"Danas kažemo velika Crna Gora, jer o njenoj veličini nijesu odlučili geografske karakteristike, nego hrabrost i mudrost. Bili ste hrabri boreći se za nezavisnost. Nijeste očekivali nikakvu milostinju, već poštovanje i razumijevanja vaših velikih, ali opravdanih ambicija", istakao je Tusk.
On je poručio da Crna Gora ima poštovanje cijele međunarodne zajednice.
"Hrabrost i ponos nijesu dovoljni, potrebni su mudrost i strpljenje. Pokazali ste da imate i ove kvalitete. Odbranili ste nezavisnost bez žrtava. Pokazali ste da znate da marljivo radite, postali ste simbol uspjeha i to ne samo na regionalnom nivou", kazao je Tusk i dodao dodao da Crna Gora zaslužuje više.
"Siguran sam da ćete ostvariti snove o bogatoj Crnoj Gori, pošto ste velik narod", poručio je Tusk.