"Svi da budu svjesni mogućnosti destabilizacije"

  On je rekao da eventualna podrška formalno znači samo „namicanje“ neophodnog broja glasova poslanika, ali da će Vlada jedini relevantan ispit svog povjerenja imati na predstojećim parlamentarnim izborima.

Damjanović je kazao taj ispit povjerenja, da bi imao smisla, mora biti iskazan održavanjem fer i demokratskih izbora, koji nijesu mogući ukoliko ih priprema i sprovodi sadašnja Vlada.

„Apelujem, da bez obzira na ishod glasanja o povjerenju, svi politički akteri, a naročito iz partija na vlasti, budu svjesni situacije, odnosno mogućnosti dalje destabilizacije političke situacije, koja ne bi donijela nikome u Crnoj Gori ništa dobro“, rekao je Damjanović agenciji MINA.

Kako je kazao, kakav god da bude rezultat glasanja, jasno je da u formalnom smislu, imajući u vidu odredbe Ustava aktuelna Vlada nastavlja da radi.

„To u praksi znači da i u slučaju da Vlada ne obezbijedi 41 glas u Skupštini za svoje povjerenje, ona nastavlja rad „do izbora Vlade u novom sastavu“, nakon što se obavještava Predsjednik Crne Gore. On tada predlaže mandatara i to u roku koji nije, kako su to oni koji su glasali Ustav fino dogovorili, uopšte definisan, odnosno ograničen“, objasnio je Damjanović.

On je rekao da, tek kada Predsjednik predloži mandatara, ide rok od 90 dana za izbor Vlade, a u slučaju da se ona ne izabere raspušta se Skupština, shodno članu 92 Ustava.

Prema njegovim riječima, tu se dolazi da stvarnih namjera vezanih za postavljanje pitanja svog povjerenja od Vlade.

„Imajući u vidu da se ušlo u godinu redovnih izbora koji se moraju održati do 21. oktobra, dakle najkasnije za svega devet mjeseci, jasno je da Vlada svojim potezom ne želi suštinski da provjeri svoje povjerenje, niti nju to interesuje, već da napravi manevar kako bi eventualno mogla da kontroliše datum izbora, u kontekstu projektovanog skraćenja mandata Skupštine“, smatra Damjanović.

On je ocijenio da je mnogo važnije da se u Skupštini jasno pokaže da aktuelna Vlada nema kapacitet da rješava političku, ekonomsku i socijalnu krizu, odnosno da nema legitimitet da na fer i demokratski način sprovede redovne izbore.

„Odmah nakon sjednice Skupštine potrebno je da započnu politički dogovori, na nivou parlamentarnih partija i klubova poslanika u Skupštini, oko sastavljanja nove Vlade, čiji bi ključni zadatak bio obezbjeđivanje demokratskih uslova za sprovođenje izbora i sprečavanje svih izbornih zloupotreba koje bi favorizovale bilo koji politički subjekat“, kazao je Damjanović.

On je ocijenio da bi jedino moralno i politički odgovorno bilo da Vlada svoje povjerenje traži u odnosu na ona 44 poslanika parlamentarne većine koji su je i izabrali 4. novembra 2012. godine.

Damjanović je ocijenio i da poslanici parlamentarne opozicije koji tada nijesu podržali Vladu, danas nakon tri godine njenog rada, nemaju nijedan jedini politički racionalan razlog da promijene svoj stav.

„Rezultati Vlade, naročito na ekonomskom planu, pad životnog standarda i ubrzano socijalno propadanje velikog broja građana, upućuju da podršku Vladi treba da otkažu i poslanici parlamentarne većine koji su tada svojim glasovima omogućili negativan bilans trogodišnjeg rada Vlade“, ocijenio je Damjanović.

On je naveo da su, ako Vlada dobije podršku u Skupštini, sve opcije koje, u pokušaju da se doprinese rješavanju političke krize i obezbjeđivanju legalnog i demokratskog izbornog procesa, stoje na raspolaganju opoziciji legitimne.

Damjanović je istako da te opcije moraju biti plod iskrenih i preciznih razgovora i dogovora unutar relevantnih opozicionih političkih subjekata, a ne, kako je naveo, proizvod jalovog medijskog etiketiranja i liječenja pojedinih sujeta, što je do sada često bio slučaj.

On je ocijenio da SNP, kao pojedinačno najbrojnija opoziciona partija u Skupštini, ima posebnu odgovornost da bude jedan od stožera dogovora i da doprinese usaglašenom opozicionom djelovanju.

„Da li će to djelovanje rezultirati nastavkom građanskih protesta, eventualnim bojkotom rada Skupštine, ili čak i nekim drastičnim mjerama poput trajnog napuštanja Skupštine, odnosno lokalnih parlamenata, i bojkota predstojećih izbora, koje lično smatram jačim vidom pritiska na vlast nego što su protesti i bojkot rada Skupštine, o tome je trenutno preuranjeno govoriti“, rekao je Damjanović.

On je kazao da su svi načini iskazivanja jasnog i argumentovanog političkog stava u Skupštini ili van nje, legitimni i da je SNP odgovornost pokazala ukupnim političkim, i da će ga pokazati i u odnosu na teške političke i ekonomske izazove koji su pred Crnom Gorom.

Damjanović je ocijenio da je Radna grupa legitiman pokušaj dijaloga na mjestu koje je za to predviđeno, u Skupštini, i da neophodno da SNP ima potpuno precizan stav u odnosu na rad tog tijela.

On je kazao da nije pristalica kompromisnih ili polovičnih rješenja i da se zalaže da, uzimajući u obzir da parlamentarna opozicija u Radnoj grupi trenutno zastupa stavove svega 11 od ukupno 36 opozicionih poslanika, to tijelo preispita svoj sadašnji status.

„Niti Radna grupa treba da bude dekor bilo kojoj partiji pa ni SNP-u, niti SNP treba da bude dekor Radnoj grupi. Ukoliko ne učestvujemo u punom kapacitetu, legitimno je da onda istu napustimo i svoje političke stavove iskazujemo na drugi način“, rekao je Damjanović.

Na pitanje kako ide prikupljanje potpisa za organizovanje referenduma za ulazak u NATO, Damjanović je podsjetio da od kada je otvoreno pitanje mogućeg članstva, SNP jasno i argumentovano iskazuje stav da Crna Gora ne treba da bude članica, i da o tome treba da odluče građani Crne Gore na demokratskom i fer referendumu.

Damjanović je ukazai da je SNP jedina partija koja u programu, u čijoj je izradi učestvovao, ima odrednicu o neophodnosti održavanja referenduma o tom pitanju.

On je kazao da je u tom smislu ljetos na partijskim organima inicirao ideju da SNP pokrene pitanje održavanja referenduma koji bi se, iz razloga političke racionalnosti, mogao održati zajedno sa predstojećim parlamentarnim izborima, uz neophodno obezbjeđivanje demokratskih uslova.

Kako je dodao, drago mu je da je njegova inicijativa prihvaćena i pretočena u praksu.

„Imajući u vidu odredbe Ustava oko predlaganja državnog referenduma, uz napomenu da Crna Gora u ovom trenutku nema ustavan Zakon o referendumu, brži i efikasniji način za uvođenje predloga referenduma u skupštinsku proceduru bio bi da SNP sa svojih šest poslanika uputi inicijativu ostalim klubovima u Skupštini i prikupi neophodnih 25 potpisa za dostavljanje Predloga za raspisivanje državnog referenduma, smatra Damjanović.

On je ocijenio da je neobično važno da se, imajući u vidu rokove i politička dešavanja, predlog za referendum nađe u martu na sjednici Skupštine, i da zato nada da će do tada biti zaokružena procedura prikupljanja nešto više od 52 hiljade obavezujućih potpisa građana sa biračkim pravom.

„Imajući u vidu da je po onome što je zvanično saopšteno iz Partije , do sada prikupljeno više desetina hiljada potpisa, smatram da se taj posao može zaokružiti tokom februara i da će Predlog referenduma SNP CG dostaviti u proceduru do početka redovne sjednice Skupštine“, zaključio je Damjanović.