Ustavotvorna Skupština, na današnji dan prije osam godina, proglasila je Ustav Crne Gore, kojim su zaštićene demokratske institucije i vladavina prava trasirana kao model crnogorskog življenja.
To je, kako se navodi, sedmi Ustav, a drugi nezavisne države.
„U susret 110 godina crnogorske ustavnosti i 31. oktobra – Dana parlamentarizma, podsjećamo da je na današnji dan Ustavotvorna Skupština proglasila Ustav nezavisne Crne Gore, obnovljene na majskom referendumu 2006. godine“, kaže se u saopštenju.
Ustavom je, navodi se, sačinjeno temeljno pravno dobro za sva druga stvaranja u Crnoj Gori. „Njime su zaštićene demokratske institucije i vladavina prava je trasirana kao model crnogorskog življenja. Multietnički sklad stvoren mudrošću vjekova zaštićen je modernim standardima ljudskih prava“.
„Put do novog Ustava je započet 2003. godine kada je Skupština formirala Savjet za ustavna pitanja iz reda profesora Univerziteta Crne Gore. Tada je počela i saradnja sa Venecijanskom komisijom, konsultativnim tijelom Savjeta Evrope za demokratiju putem prava“, podsjetili su iz Krivokapićevog kabineta.
Decembra 2006. saopšteni su stavovi Venecijanske komisije o ekspertskoj verziji novog ustava Crne Gore i ocjena da u Crnoj Gori postoji spremnost za širok dogovor o suštinskim pitanjima novog Ustava.
„To je potvrđeno u februaru 2007. godine potpisima većine parlamentarnih partija i Vlade Crne Gore sedam temeljnih principa Savjeta Evrope za novi Ustav. Juna 2007. izrađeno je mišljenje Komisije na Nacrt Ustava sa preporukama koje su i kroz 55 dana javne rasprave na kvalitetan način ugrađene u tekst Ustava“, kaže se u saopštenju.
Ustavom iz 2007. godine građanin je postao nosilac suvereniteta u Crnoj Gori, čime je Crna Gora, kako se navodi, iskoračila u 21. vijek i ispred drugih na Balkanu.
„Najviši pravni akt naše države je zaokružio i institucionalno njenu nezavisnost, obnovljenu 21. maja 2006. godine, otvorivši procese ukupne demokratizacije društva temeljenog na građaninu. Crna Gora je tada upisana kao evroatlantska, što počinje i formalno da ostvaruje“, saopšteno je iz kabineta predsjednika Skupštine.
Ustav Crne Gore je, kako se dodaje, ustavio vlast i moć i time stvorio prostor svim činiocima vlasti i sistema da kroz institucije vode procese bazirane na demokratiji i izbornom legitimitetu.
„Posljednje izmjene Ustava Crne Gore u oblasti sudske vlasti i tužilaštva su dodatno dale nezavisnost i snagu polugama sistema koje su ključne u čuvanju i snaženju temelja naše države – vladavini prava“, podsjećaju iz kabineta Krivokapića.
Skupština je, kako se navodi, u važnim političkim trenucima za Crnu Goru dokazala da je snažna institucija demokratije.
„Ne samo usvajajući Ustav, već braneći ga i donoseći važne odluke, kontrolišući vlast, otvarajući svoja vrata civilnom društvu i građanima, što je kontinuirano prepoznato od strane Evropske komisije u njenim Izvještajima, od strane Venecijanske komisije i sa brojnih adresa međunarodne zajednice. Neka je vječna Crna Gora, neka je vječna parlamentarna demokratija u njoj“, zaključuje se u saopštenju.To je, kako se navodi, sedmi Ustav, a drugi nezavisne države.
„U susret 110 godina crnogorske ustavnosti i 31. oktobra – Dana parlamentarizma, podsjećamo da je na današnji dan Ustavotvorna Skupština proglasila Ustav nezavisne Crne Gore, obnovljene na majskom referendumu 2006. godine“, kaže se u saopštenju.
Ustavom je, navodi se, sačinjeno temeljno pravno dobro za sva druga stvaranja u Crnoj Gori. „Njime su zaštićene demokratske institucije i vladavina prava je trasirana kao model crnogorskog življenja. Multietnički sklad stvoren mudrošću vjekova zaštićen je modernim standardima ljudskih prava“.
„Put do novog Ustava je započet 2003. godine kada je Skupština formirala Savjet za ustavna pitanja iz reda profesora Univerziteta Crne Gore. Tada je počela i saradnja sa Venecijanskom komisijom, konsultativnim tijelom Savjeta Evrope za demokratiju putem prava“, podsjetili su iz Krivokapićevog kabineta.
Decembra 2006. saopšteni su stavovi Venecijanske komisije o ekspertskoj verziji novog ustava Crne Gore i ocjena da u Crnoj Gori postoji spremnost za širok dogovor o suštinskim pitanjima novog Ustava.
„To je potvrđeno u februaru 2007. godine potpisima većine parlamentarnih partija i Vlade Crne Gore sedam temeljnih principa Savjeta Evrope za novi Ustav. Juna 2007. izrađeno je mišljenje Komisije na Nacrt Ustava sa preporukama koje su i kroz 55 dana javne rasprave na kvalitetan način ugrađene u tekst Ustava“, kaže se u saopštenju.
Ustavom iz 2007. godine građanin je postao nosilac suvereniteta u Crnoj Gori, čime je Crna Gora, kako se navodi, iskoračila u 21. vijek i ispred drugih na Balkanu.
„Najviši pravni akt naše države je zaokružio i institucionalno njenu nezavisnost, obnovljenu 21. maja 2006. godine, otvorivši procese ukupne demokratizacije društva temeljenog na građaninu. Crna Gora je tada upisana kao evroatlantska, što počinje i formalno da ostvaruje“, saopšteno je iz kabineta predsjednika Skupštine.
Ustav Crne Gore je, kako se dodaje, ustavio vlast i moć i time stvorio prostor svim činiocima vlasti i sistema da kroz institucije vode procese bazirane na demokratiji i izbornom legitimitetu.
„Posljednje izmjene Ustava Crne Gore u oblasti sudske vlasti i tužilaštva su dodatno dale nezavisnost i snagu polugama sistema koje su ključne u čuvanju i snaženju temelja naše države – vladavini prava“, podsjećaju iz kabineta Krivokapića.
Skupština je, kako se navodi, u važnim političkim trenucima za Crnu Goru dokazala da je snažna institucija demokratije.
„Ne samo usvajajući Ustav, već braneći ga i donoseći važne odluke, kontrolišući vlast, otvarajući svoja vrata civilnom društvu i građanima, što je kontinuirano prepoznato od strane Evropske komisije u njenim Izvještajima, od strane Venecijanske komisije i sa brojnih adresa međunarodne zajednice. Neka je vječna Crna Gora, neka je vječna parlamentarna demokratija u njoj“, zaključuje se u saopštenju.