Crna Gora ima 40 počasnih konzlata u 31 zemlji svijeta. Titulu počasnog konzula trenutno nosi 41 osoba.
Ovaj spisak nije konačan jer je u proceduri otvaranje još petnaestak počasnih konzulata i imenovanje počasnih konzula, piše Pobjeda.
Počasni konzuli ne primaju plate od Crne Gore, ne izdaju vize a jedina privilegija su im diplomatske tablice. Sami obezbjeđuju sredstva za rad i funkcionisanje konzularnog predstavništva kojim rukovode, navodi podgorički dnevnik.
U Zakonu o vanjskim poslovima Crne Gore članom 33 regulisano je da “Vlada, na predlog ministra i uz saglasnost države prijema, može za počasnog konzula postaviti lice koje uživa ugled u državi prijema, koje je državljanin te države ili treće države, i želi da zastupa interese Crne Gore“.
Ministarstvo vanjskih poslova određuje prava i dužnosti, odnosno konzularne poslove koje počasni konzul može da vrši na svom konzularnom području. Zakonom je regulisano da počasni konzul radi isključivo na osnovu instrukcija ministra i šefa diplomatskog predstavništva u državi prijema i dužan je da zastupa interese Crne Gore, piše Pobjeda.
Od 41 počasnog konzula širom svijeta, većina nema porodične veze sa Crnom Gorom, ali kako su prilikom boravka u našoj zemlji, prošle godine, izjavili dr Janice Darbari počasna konzulka u Indiji i Kenji Otsubo počasni konzul Crne Gore u Japanu, za njihovu volontersku misiju dovoljne su prijateljske, ili poslovne veze, navodi podgorički list.
U zemljama sa većom koncentracijom iseljenika iz Crne Gore kao što su Turska, SAD, Argentina, Makedonija, Slovenija pa čak i Panama za počasne konzule imenovani su potomci crnogorskih iseljenika.
Prema podacima Pobjeda većina crnogorskih počasnih konzula su uspješni poslovnim ljudi, profesori, ljekari, advokati...
Najviše počasnih konzulata i konzula Crna Gora ima u Italiji (četiri konzulata i četiri konzula), zatim u Argentini (tri konzulata i četiri konzula), Turskoj (tri konzulata i dva konzula), Austriji i Kipru (dva konzulata i dva konzula).
Funkcija počasnog konzula nije samo protokolarna. Pošto se radi o uglednim ličnostima, koje u principu potiču iz poslovnih zajednica i imaju iskustva u biznisu, Crna Gora u sistemu ekonomske diplomatije očekuje da počasni kozuli, raspoređeni na skoro svim kontinentima, daju značajan doprinos na promociji njenih ekonomskih interesa, piše Pobjeda.
Početkom šezdesetih godina XIX vijeka Crna Gora je otvorila svoje prvo diplomatsko predstavništvo u inostranstvu, čime je otpočeo razvoj njene diplomatsko-konzularne službe. Prvo crnogorsko diplomatsko predstavništvo u inostranstvu bio je konzulat u Skadru (tadašnje Osmansko carstvo), koji je otpočeo s radom 1863. godine. Neposredno prije početka crnogorsko-osmanskog rata (1876) konzulat u Skadru prestao je s radom, da bi ponovo bio otvoren 1893. godine.
Pored poslanstava, interese Crne Gore u inostranstvu zastupali su i brojni počasni konzuli: u Argentini, Austrougarskoj, Belgiji, Brazilu, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Italiji, Kanadi, Malti, Norveškoj, Holandiji, Španiji, Švajcarskoj... Neposredno prije izbijanja Prvog svjetskog rata (1914), Crna Gora je imala 27 počasnih konzula.