Curenje diplomatskih depeša ne može se nazvati aferom, jer u tim dokumentima nema ničeg spektakularnog, ocijenio je ministar vanjskih poslova i evropskih integracija, Igor Lukšić.
Prema njegovim riječima, kada je sadržaj depeša u pitanju, one u potpunosti odslikavaju ono što je aktuelna politika Vlade i stvaranje uslova da se realizuju javno proklamovani državni prioriteti – članstvo u Evropskoj uniji (EU) i u NATO.
„Drugi aspekt je vezan za način na koje su depeše dospjele u javnost, i to upućuje na potrebu da se sagleda iz svih validnih uglova i da se, imajući u vidu da je ovo suprotno dobroj diplomatskoj praksi, razmotre mogućnosti na koji način dodatno intervenisati, popraviti naš sistem i izbjeći da se ta vrsta prakse ponovi“, naveo je Lukšić.
On je kazao da to nije izolovan slučaj, i da se takve situacije dešavaju i u drugim zemljama.
„Ali svakako upućuje na potrebu da, kroz odgovarajuće institucionalno tretiranje ovog pitanja, pokušamo utvrditi na koji način su depeše izašle iz sistema. Imajući u vidu širinu distribucije mogući su različiti putevi, a sa druge strane da vidimo kako preventivno djelovati da se ne ugrozi dobra praksa komunikacije kada su diplomatske depeše u pitanju“, kazao je Lukšić.
On je naglasio da diplomatske depeše nijesu stenografske bilješke, nego jedna vrsta interpretacije teme razgovora, tako da se nekad desi i neka neprecizna formulacija.
„Tako da neke interpretacije jednog dijela tekstova apsolutno ne stoje. Tu želim da potenciram sumnjičenje da je u razgovorima, kada je u pitanju sporno morsko područje, Crna Gora spremna da odustane od svojih zahtjeva. Apsolutno ne. Ako pažljivo pogledate sve te depeše, vidjećete potpuno suprotno - da u svim razgovorima veoma agilno radimo na tome da, koliko je god moguće, zaštitimo crnogorske interese“, naveo je Lukšić.
On je ocijenio da je u posljednjih godinu i po više urađeno na zaštiti crnogorskih interesa kada je u pitanju morsko područje, nego od 1991. godine na ovamo.
„Tako da interpretacija koja se pojavila apsolutno ne stoji. Ono što je naša ambicija bila jeste da uzmu u obzir okolnost da dio blokova za koje je američka kompanija zainteresovana nije sporan, on se nesporno nalazi u hrvatskim vodama, međutim dio njih se nalazi u spornim vodama i jeste sporan“, pojasnio je Lukšić.
Kako je naveo, Crna Gora svakako ne želi da stvori utisak da na bilo koji način blokira razvoj regiona.
„Znači, ako možemo, a upitno je da li možemo, doći do modela da se pod istim uslovima, ne mijenjajući uslove zavisno od toga ko je nesporno vlasnik teritorije, realizujemo projekat, to je u redu. Ali ako ne možemo, zbog nekompatibilnosti pravnog sistema, i to je u redu“, precizirao je Lukšić.
On je dodao da je suštinski važno da je spreman još jedan broj mjera „koje idu u pravcu pune zaštite naših državnih interesa kada je ovo područje u pitanju“.
Na pitanje da li im je u Vašingtonu rečeno da će Crna Gora poziv za članstvo u NATO morati da čeka do izbora novog predsjednika SAD, Lukšić je rekao da je krug sagovornika bio veoma širok, podrazumijevajući jedan broj senatora koji ne pripadaju aktuelnoj administraciji.
„Neki od sagovornika potencirali žal što Crna Gora već nije dobila poziv za članstvo, i u tom kontekstu su govorili o svojoj bojazni da li će proteći više vremena nego do decembra, da se u tom smislu donese odluka. Nedvojbeno je da Crna Gora ima snažnu podršku SAD da realizuje naš proklamovani cilj – članstvo u EU i NATO“, naglasio je Lukšić.
Upitan osjeća li ličnu odgovornost zbog curenja podataka, i da li, nakon ovoga i afere Listing, ima osjećaj da mu neko iz najbližih partijskih krugova „smješta“, Lukšić je rekao da ne bi špekulisao na tu temu.
„Ako bi to bio slučaj, onda bi taj neko nanio veliku štetu društvu u cjelini. Ne mislim da bi u sistemu postojali ljudi koji bi klali vola radi kila mesa“, kazao je Lukšić.
On je rekao da osjeća odgovornost da, najbolje što može, nastavi da radi na realizaciji ciljeva državne politike.
„Ovo svakako znači odgovornost da podstaknemo sve djelove sistema, i unutar i van MVPEI, da se veoma odgovorno odnosimo prema radu u državnoj administraciji“, kazao je Lukšić.
To, kako je naveo, apsolutno ne isključuje pravo javnosti da zna, ali transparentnost rada ne treba da za svoju posljedicu ima štetu po ugled države.
Lukšić je potvrdio da je zatražio sazivanje sjednice Savjeta za nacionalnu bezbjednost jer, kako je kazao, smatra da to tijelo zaslužuje da se bavi tom problematikom, imajući u vidu kompleksnost teme.
On je rekao da je dao instrukciju da naše diplomate kontaktiraju međunarodne partnere.
„Smatrajući da je nužno da naše ambasade u Vašingtonu i Berlinu komuniciraju sa svojim kolegama u ministarstvima povodom ove situacije, jer mi se čini da je to odgovoran način odnosaprema ovoj situaciji", rekao je Lukšić.
On je rekao da ne očekuje da curenje diplomatskih dokumenata može negativno da se odrazi na stav međunarodnih partnera kada je članstvo
Crne Gore u pitanju.
„Ali očekujem njihov interes da se potrudimo da naš sistem dodatno osnažimo i učinimo ga funkcionalnijim kada je ova materija u pitanju“, zaključio je Lukšić.