Nacionalni koordinator za NATO Vesko Garčević rekao na sastanku Komiteta zamjenika stalnih predstavnika pri Alijansi da da će članstvo u NATO ostati opredjeljenje i nakon smjene vlasti.
U pitanju je sastanak u Briselu o čijem održavanju Vlada nije informisala javnost, to jest, nije bilo saopštenja o toku sastanka.
Prema ovoj informaciji Garčević je 17. marta kazao ambasadorima članica NATO da članstvo u toj alijansi ostaje opredjeljenje koje se neće mijenjati, čak iako na sastanku ministara u decembru Crna Gora ne dobije poziv za članstvo, piše Dan.
“Nacionalni koordinator za NATO, amb. V. Garčević učestvovao je na sastanku NATO komiteta na nivou zamjenika stalnih predstavnika posvećenom pitanju podrške javnog mnjenja. Sastankom je predsjedavao pomoćnik GS NATO za politička pitanja i politiku bezbjednosti Tarasivulus Stamatopulos, a kratko izlaganje u uvodnom dijelu imao je i vršilac dužnosti pomoćnika GS za javnu diplomatiju (PDD) Ted Vajtsajd. Otvarajući sastanak, Stamatopulos je podsjetio da je podrška javnosti za članstvo jedan od najvažnijih zadataka koje Crna Gora treba da ispuni u ovoj godini kada se očekuje odluka o njenom pristupanju Alijansi”, navodi se u tekstu informacije, koju su sačinili šef misije pri NATO Dragana Radulović i sekretar misije Dragana Vešović", prenio je Dan.
U dokumentu se ukazuje da je Stamatopulos naglasio važnost pitanja povećanja javne podrške integraciji u NATO u Crnoj Gori za članice ovog saveza. Vajtsajd je s druge strane istakao da Odsjek za javnu diplomatiju (PDD) podržava aktivnosti za podizanje podrške javnosti Crne Gore kroz razne projekte, uključujući NVO, NATO info-centar, posjete predstavnika crnogorskog društva sjedištu NATO i slično.
“Istakao je da je za ovu godinu takođe planirano da se radionica o društvenim mrežama pod pokroviteljstvom PDD organizuje u Crnoj Gori, kao i posjeta NATO broda jednoj od crnogorskih luka, te izrazio podršku ideji da se posjeta (Sjevernoatlantskog savjeta) NAC organizuje tokom septembra, što bi sa aspekta javne diplomatije bio dobar tajming”, navodi se u povjerljivoj diplomatskoj informaciji Misije Crne Gore pri NATO i Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija (MVPEI).
Navedeno je da je Garčević detaljno predstavio koncept medijske kampanje za podizanje javne podrške članstvu Crne Gore u NATO, započete u januaru 2015. godine. Osvrnuo se na razloge pada javne podrške u periodu nakon Velsa, ističući da su na to, između ostalog, uticale kriza u Ukrajini, lokalni izbori, neispunjena očekivanja sa samita, kao i smanjene aktivnosti tokom ljeta, piše Dan.
“Pojasnio je da je trenutna kampanja koncipirana na osnovu dubinskih istraživanja koja su pokazala da su crnogorski građani po pitanju vrijednosti velikom većinom opredjeljeni ka Zapadu i da je percepcija Rusije uglavnom bazirana na istorijskoj i kulturološkoj bliskosti. Zbog toga se poruke kampanje, prije svega, oslanjaju na promovisanje vrijednosti NATO sigurnosti, prosperiteta, solidarnosti i slično. U definisanju poruka u obzir je uzet i argument o neutralnosti, koji se od protivnika predstavlja kao alternativa NATO članstva, a za šta zapravo ne postoji jasna i valjana argumentacija. U tom kontekstu, detaljno je objasnio i uticaj ruskog pitanja na javno mnjenje, ističući da je u političkom i ekonomskom smislu uticaj Rusije vrlo limitiran konstatuje se u tekstu diplomatske informacije”, navodi se u dokumentu koji prenosi Dan.
Garčević je ambasadorima prenio da su aktivnosti podijeljene na promovisanje vrijednosti kroz medijsku kampanju i nastavak javnog dijaloga koji podrazumijeva direktan kontakt sa građanima i predstavljanje argumenata za i protiv NATO.
“Paralelno je započeta i partijska kampanja na terenu, koja je do sada već pokazala vrlo pozitivne rezultate. Prikazao je i presjek budžeta i troškova kampanje, i istakao da bi posjeta NATO GS (generalni sekretar Alijanse) i NAC pomogle našim naporima za podizanje podrške”, piše u povjerljivom vladinom dokumentu.
Ocjenjuje da je, očekivano, dominantno pitanje u intervencijama ambasadora tokom sastanka bilo uticaj Rusije, posebno prisustvo ruske propagande i korišćenje medija za uticaj na NATO kampanju (SAD, Hrvatska, Bugarska, Kanada, Rumunija, Belgija).
Navodi se da je nekoliko zemalja istaklo važnost uključivanja svih političkih partija (Slovenija, Mađarska), kao i mogućnost stvaranja zajedničke kampanje koja bi okupila predstavnike pozicije i opozicije koji, bez obzira na različite političke orijentacije, imaju NATO kao zajednički cilj (VB).
“Nekoliko zemalja (Albanija, Slovačka) interesovalo se o efektu koji članstvo Crne Gore može imati na zemlje u regionu, posebno na Srbiju, kao i da li je dijalog Beograda i Prištine imao neki pozitivan odjek u Crnoj Gori. Takođe, bilo je i pitanja o načinu izvještavanja medija o NATO (Hrvatska), i o naučenim lekcijama i slabim tačkama na osnovu dosadašnjeg iskustva (Grčka). Od nekoliko zemalja podržana je ideja da generalni sekretar posjeti Podgoricu i izraženo interesovanje da NATO i zemlje članice pomognu u kampanji”, piše se u povjerljivom dokumentu.
Objašnjava se da je Garčević u odgovorima posebno podvukao da je iotrebno adekvatno razumjeti domete ruskog uticaja u Crnoj Gori. U tom kontekstu je, kako se tvrdi, pojasnio da uticaj postoji, kako u Crnoj Gori tako i u regionu, ali da ga ne treba prenaglašavati.
“Pojasnio je da je uticaj osjetan kroz djelovanje određenih NVO i Srpske pravoslavne crkve, ali da ruski mediji ie postoje u Crnoj Gori i da relativno mali broj ljudi govori ruski pa samim tim i ne postoji velika mogućnost medijske propagande. Podvukao je da u tom smislu važno razumjeti razliku između Crne Gore i zemalja poput Moldavije i Ukrajine, gdje postoji prostor za ovakvo djelovanje. Podsjetio je da se Crna Gora u skladu sa svojim strateškim opredjeljenjem priključila poziciji EU po pitanju sankcija Rusiji. Istakao je da je opozicija prilično aktivno uključena u kampanju, da je nedavno organizovana konferencija koja je okupila sve predstavnike parlamentarnih političkih partija i da će sličnih događaja biti još tokom godine”, piše u informaciji koju prenosi Dan.
Garčević je naglasio da u suštini dobar dio opozicionih partija podržava evropsko i evroatlantsko opredjeljenje Crne Gore, i da ga neće dovesti u pitanje ukoliko dođe do smjene vlasti.
U tom kontekstu, naglasio je da je NATO dugoročno opredjeljenje Crne Gore, i da se ono neće promijeniti pod bilo kakvim pritiskom, kao ni ukoliko u decembru ne dobijemo poziv, tvrdi se u informaciji.
Zaključeno je ocjenom da je od ključnog značaja pitanje Rusije i njenog uticaja na javno mnjenje, to jest da članice jasno shvate razliku između Crne Gore i bivših zemalja iza gvozdene zavjese, koje imaju rusku manjinu, ruske medije i govore ruski, i gdje je Rusija već aktivna kroz propagandne poruke.
Nacionalni koordinator za NATO Vesko Garčević potvrdio je autentičnost diplomatskih depeša o sastancima ministra Igora Lukšića u SAD i Njemačkoj, koje je objavio „Dan”, a potvrdio je i informacije Dana da je u Vladi u toku istraga o tome kako su ta dokumenta dospjela u javnost. Garčević je naveo da će „odgovorni biti kažnjeni".
“Ovo se, bez sumnje, nije smjelo dogoditi. Kada govorimo o karakteru tih dokumenata, to ipak nijesu strogo povjerljiva dokumenta, jer nemaju tu klasifikaciju. U tom pogledu njihova cirkulacija je drugačija, ali se svakako radi o službenoj korespodenciji koja ima određen nivo klasifikacije, i to se svakako nije smjelo dogoditi. U pitanju je veoma težak prekršaj” rekao je Garčević u emisiji RTCG, prenioje Dan.