Premijer Milo Đukanović ocijenio je da će infrastrukturno povezivanje zemalja regiona donijeti ekonomski rast i otvaranje novih mogućnosti, i istovremeno smanjiti migratorni pritisak regiona prema EU.
"Kao podrška evropskoj perspektivi zemaljma Zapadnog Balkana, koje su pokazale značajan napredak na putu stabilnosti, dobrosusjedskih odnosa, na modernizaciji društva i ekonomija, želio bih da potenciram i značaj uključenosti EU u ovaj proces, jer bez integracije Zapadnog Balkana nema ni vizije ujedinjene Evrope. Sve zemlje regiona se suočavaju sa problemom nedovoljnog fiskalnog kapaciteta. Zato je za potrebe unapređenja povezanosti neophodno pronaći modalitete zajedničkog prevazilaženja problema, uz pomoć instrumenata EU i međunarodnih finansijskih organizacija", rekao je Đukanović.
On je rekao da će glavna saobraćajna mreža u regionu Zapadnog Balkana imati za fokus kvalitetno povezivanje glavnih gradova, ekonomskih centara i glavnih luka, konekcijama ostvarljivim u vremenskom horizontu do 2030. godine.
"S obzirom da su ključni koridori i veze mogli postati dio Glavne mreže samo ukoliko se države članice EU obavežu da mogu realizovati ulaganja i postići neophodne tehničke standarde do 2030. godine, svjesni smo da fokus Glavne mreže u regionu treba da bude na najvažnijim unutrašnjim vezama, za koje treba osigurati da zemlje imaju potreban fiskalni prostor i budžetska sredstva da realizuju njihovu izgradnju na vrijeme. Obavezanost cijelog Regiona na ovakav pristup će dati kredibilitet čitavom procesu", istakao je Đukanović.
Prilikom izrade prioritetnih predloga Crna Gora je, kako je kazao, vodila računa o sopstvenim kapacitetima i o mogućnosti da se do 2030. godine završe predloženi projekti.
"Održivost i izvodljivost ulaganja bili su osnovna vodilja našeg pristupa. Mi vjerujemo da region treba da pokaže razumijevanje za ono što suštinski jesu prioritetni i realni projekti, kako bi dosli do mreže koja će nas povezati i međusobno i sa Evropskom unijom", istakao je Đukanović.
Naš cilj, kako je istakao, ne treba da bude izgradnja najšire regionalne glavne mreže, već fokusiranje na najvažnije segmente koji se mogu realizovati do 2030. godine.
"Čime bismo doprinijeli stvaranju dodatne vrijednosti cijelom procesu i učvrstili uvjerenje svake zemlje da joj se investicija isplati, s obzirom na saznanje da i njeni susjedi dijele istu posvećenost. Ovo je jedini put da se uloženi napori, kapaciteti i resursi valorizuju na pravi način i da imaju multiplikativne efekte po ekonomiju našeg Regiona", rekao je Đukanović.
On je podsjetio da će izgradnja podvodnog kabla između Crne Gore i Italije biti od velike važnosti, ne samo za region, nego i šire.
"Njime će se obezbijediti dobra osnova za korišćenje energetskog potencijala regiona. Takođe, ukazali smo i da je, u cilju unapređenja saobraćajne povezanosti, izuzetno važna saradnja sa evropskim partnerima. Konkretno u oblasti putne infrastrukture govorili smo o projektima za koje smatramo da su od regionalnog značaja autoput Bar-Boljare (na pravcu 4B-Budumpešta-Beograd-Bar-Bari); jadransko-jonski autoput i revitalizacija pruge Bar-Beograd", rekao je Đukanović.
On je istakao kako vjeruje da sve zemlje, kao i Crna Gora, prepoznaju značaj integrisanog pristupa za razvoj saobraćajne mreže.
"Kroz balansiran razvoj fizičke infrastrukture i mjera horizontalne politike, možemo dati dodatan doprinos razvoju saobraćajnog sistema, koji treba i može da odgovori modernim i dinamičnim potrebama nasih društava", naveo je on.