Ulaskom u NATO ne gubimo ništa, a dobijamo mnogo

Marković je kazao da nije ozbiljna država koja mijenja dugoročne spoljno-političke prioritete zavisno od kratkoročnih spoljno-političkih prilika, kao i da je odgovor na pitanje da li je stabilna država koja u završnici procesa odustaje od cilja ako joj se na putu ispriječi trenutni stav jedne ili više država članica NATO-a takođe negativan.

Prema njegovim riječima, članstvo Crne Gore u NATO je stvar privrženosti zajedničkim ciljevima, a tu privrženost pokazuje sa članicama NATO i EU – od vojnih misija u Avganistanu do pridruživanja sankcijama povodom krize u Ukrajini.

„Kad kažemo da su evroatlantske integracije prioritet, to ne znači da zapostavljamo evropske, tim prije što je riječ o kompatibilnim procesima“, kazao je Marković, dodajući da tezu „za EU a protiv NATO“ ruši sama pravna tekovina EU.

Kako je rekao, Crna Gora će u oba slučaja, i da dobije i da ne dobije poziv ove godine, nastaviti sa reformama bezbjednosno-obavještajnog sistema, pravosuđa, sistema borbe protiv korupcije, mehanizama zaštite ljudskih sloboda.

On je poručio da su višestruki benefiti od članstva u NATO, u vremenu kad se suočavamo sa zajedničkim prijetnjama i kad treba da imamo zajednički odgovor u vidu kolektivnog sistema bezbjednosti. „Bezbjednost nema cijenu, a tiče se svakog aspekta života društva i funcionisanja države“.

„Neko će reći da Crna Gora ulaskom u NATO gubi dio suvereniteta. Ja bih rekao da dobija mnogo više, a ne gubi ništa“, naveo je Marković.

Krivokapić: Uvijek smo bili na liniji vatre

Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić kazao je da je to da je „Crna Gora na vatrenoj liniji“ izašlo kao politička činjenica, a da tu nema ništa novo za Crnu Goru u posljednjih hiljadu godina.

„Bila je na toj liniji kad se dijelilo Rimsko carstvo, hrišćanstvo, kad se sreo islam i hrišćanstvo, i kad su se druge podjele dešavale poslije Drugog svjetskog rata. Za Crnu Goru je prirodno stanje da je na mjestu susreta različitosti“, rekao je Krivokapić.

On je kazao da EU i NATO sarađuju, ne samo oko bezbjednosnih stvari, i da je ta saradnja sve veća i taj dio je vrijednosnog korupusa kom Crna Gora ide.

„Teško je razdvojiti vrijednosni korpus EU i NATO, posebno u sferi bezbjednosti, broj poklapanja je izuzetan i mislim da je to ono što crnogorski parlament može da ujedini“, poručio je Krivokapić.

Kako je rekao, ono što je zajedničko je da rade zajedno da dođu do 90 odsto vrijednosti. „Jer mi se borimo za vrijednosti, a formu kroz koju ćemo ih iskazati najbolje će odrediti vrijeme“.

„Mi koji znamo da je to NATO, kao devedesetih vjerujemo u snagu naše projekcije“, kazao je Krivokapić, dodajući da parlamentarni dijalog na tu temu treba da bude živ i kontinuiran.

Prema njegovim riječima, NATO je odradio svoju istorijsku ulogu, snagom vrijednosti je privlačio, a snagom moći i moći oružja je odvraćao, i čuvao mir. „I nema vremena kad se za mir ne treba boriti. A najbolji način da očuvate mir je da donesete teške odluke sad, da bi sačuvali mir u budućnosti“.

„Odlaganje tih odluka koj garantuju mir, a NATO jeste odluka koja garantuje mir Crnoj Gori, možemo nesvjesno, i u najboljoj namjeri, oni koji to sada ne vide tako, ugoržavati mir u budućnosti“, naveo je on.

Prema riječima Krivokapića, Crna Gora je dosad bila sposobna da na velikim istorijskim raskrsnicama, čak iako trenutno poklekne, vrati se i nađe svoje mjesto u Alijansi, i tako je bilo u svakom ratu.

Ministarka odbrane Milica Pejanović-Đurišić kazala je da je činjenica da su nakon Samita u Velsu svi doživjeli određeno razočarenje, a države NATO su, kako je rekla, faktički osmislile nov format pristupanja i taj proces se trenutno intenzivno odvija.

„Sam proces evroatlantskih integracija je dodatno osnažen komplementarnim procesom integracija ka Evropskoj uniji (EU). Bitna razlika između ta dva procesa je u tome što je pristupanje Alijansi značajno više političkog karaktera i zasniva se prvenstveno na načelima, principima i vrijednostima“, kazala je Pejanović-Đurišić.

Prema njenim riječima, kad je u pitanju dinamika NATO integracija Crne Gore, realna je ocjena da konačan rezultat ne zavisi samo od postignutih rezultata sa takozvane ček liste u četiri prirotetne oblasti.

„Sasvim je jasno da aktuelna bezbjednosna situacija u Evropi, u vezi sa krizom u Ukrajini, ima velikog uticaja na prioritete i stavove NATO zemalja, a samim tim i na politiku proširenja“, kazala je Pejanović-Đurišić.

Ona smatra da se, upravo u tom kontekstu, NATO i EU nalaze pred izazovom na koji u značajnoj mjeri mogu odgovoriti novom dinamikom procesa proširenja koja dobija strateški značaj kad su u pitanju globalni geopolitički odnosi i interesi.

„Sve reforme koje sprovodimo ne smiju predstavljati jednokratan čin, već proces“, poručila je Pejanović-Đurišić.