Tokom vjekova, istoričari su predstavljali suđenje koje je vođeno 399. godine p.n.e. kao farsu u kojoj je Sokrat bio optužen za izmišljena djela
Sokratovo suđenje bilo je u skladu sa zakonima onoga doba, ustanovio je profesor Pol Kartledž sa Kembridž univerziteta, opovrgavajući tvrdnje da je smrt velikog grčkog filozofa rezultat najveće prevare u istoriji sudstva.
Tokom vjekova, istoričari su predstavljali suđenje koje je vođeno 399. godine p.n.e. kao farsu u kojoj je Sokrat bio optužen za izmišljena djela.
Proglašen krivim za "bogohuljenje" i "kvarenja atinske omladine", slavni učitelj osuđen je na smrtnu kaznu koju je morao da izvede sam nad sobom, ispijanjem otrova.
U svojoj studiji, međutim, Kartledž je zaključio da je suđenje bilo u skladu sa tadašnjim zakonima i da je Sokrat bio pravedno osuđen.
"Svi znaju da su Grci izmislili demokratiju, ali to nije bila demokratija kakvu mi danas poznajemo što nas navodi da pogrešno tumačimo istoriju", kazao je profesor Kartledž.
"Optužbe na račun Sokrata nama se čine smiješnim, ali u antičkoj Grčkoj one su imale za cilj da zaštite opšte dobro", objasnio je on.
Istoričari su po pravilu tvrdili da je Sokrat svojim direktnim kritikama vodećih atinskih političara na sebe navukao njihov gnjev, te da su oni "montirali" suđenje kako bi ga se otarasili.
Filozof je na suđenju postao žrtveni jarac za mnoge nedaće koje su pogodile Atinu, od kuge do velikog vojnog poraza.
Kartledž je, međutim, ukazao da su za mnoge Atinjane ovi događaji bili znak da su "nepoželjni elementi" uvrijedili bogove. Ne treba zaboraviti, kaže on, da je Sokrat dovodio u pitanje legitimitet i autoritet mnogih božanstava.
Budući da su bogovi bili bijesni i da je trebalo očekivati nove katastrofe, Sokratova osuda za bogohuljenje bila je ne samo adekvatna već i u javnom interesu.
Po riječima Kartledža, Sokrat je sam prizvao svoju smrt. Atinski pravosudni sistem tog doba predviđao je mogućnost da sam optuženi predloži sopstvenu kaznu.
Sokrat se u početku šalio da treba da bude nagrađen, a na kraju je predložio malu globu ali njegov humor nije dopro do porote koja je zahtijevala smrtnu kaznu.
"Njegovim smaknućem, u očima Atinjana, društvo je bilo pročišćeno i osnaženo", objasnio je ovaj profesor.
Istraživanje profesora Kartledža sadržana je u njegovoj najnovijoj knizi "Drevna grčka politička misao u praksi".