Crna Gora ove godine je značajno napredovala u pristupanju Evropskoj uniji (EU) i ostvarenju spoljnopolitičkih prioriteta, ocijenio je ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić.
„Pretodna godina biće upamćena kao godina značajnih dostignuća u ostvarivanju vanjskopolitičkih prioriteta Crne Gore. Ostvarili smo značajan napredak u pregovorima o pristupanju. Otvoreno je 12 poglavlja pravne tekovine, a izrađeno je čak 11 pregovaračkih pozicija za poglavlja u kojima imamo internu spremnost za otvaranje pregovora“, kazao je Lukšić.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je, otvaranjem pregovora u 23. i 24. poglavlju, ušla u novi ciklus, s punom posvećenošću u postizanju rezultata na svim poljima.
Lukšić je ocijenio da su nalazi poslednjeg Izvještaja o napretku Evropske komisije jasna i vrijedna smjernica u daljem toku pristupnog procesa i konkretan indikator oblasti koje zaslužuju intenzivnije napore.
„Ozbiljno smo shvatili poruku iz Izvještaja i Strategije proširenja i, u tom kontekstu, mogu ustvrditi da ćemo odgovorno nastaviti sa sprovođenjem i afimacijom zahtjeva novog pristupa i posebnu pažnju posvetiti pitanjima iz domena vladavine prava koja je Crna Gora nedvosmisleno učinila svojim strateškim prioritetom, ali i oblasti ekonomskog upravljanja i jačanja administrativnih kapaciteta“, rekao je on.
Kako je poručio, Crna Gora je, u skladu sa strateškim ciljevima na polju evroatlantske integracije, nastavila s promovisanjem demokratskih vrijednosti pomoću kojih će država omogućiti svojim građanima bolji i kvalitetniji život.
Lukšić je kazao da je održan kontinuitet u reformama u ključnim oblastima i napravljen opipljiv napredak u proteklom ciklusu Akcionog plana za članstvo, a potom i započeto sprovođenje petog Godišnjeg akcionog programa.
„Jasnoća, dosljednost i transparetnost naše politike krasile su u prethodnom periodu Crnu Goru i vjerujem doprinosile jačanju povjerenja i odnosa sa svim relevatnim činiocima na međunarodnoj sceni. Reformske aktivnosti u ključnim oblastima na polju unaprjeđenja vladavine prava biće naš prioritet i u predstojećem periodu“, naveo je on.
Lukšić je, kako je rekao, uvjeren da je razlog za proširenje NATO-a da nastavi dalje od samita u Strazburu i Kelu, potpuno isti kao razlog za najnovije runde proširenja.
„Prvo, to c&'769;e učvrstiti bezbjednost Crne Gore, što je preduslov političkoj stabilnosti i ekonomskom prosperitetu, drugo, to c&'769;e dati podsticaj zemljama koje teže da nastave sa svojim reformama i da sarađuju sa svim svojim susjedima i trec&'769;e, to c&'769;e dodatno pomoći jačanju bezbjednosti u Mediteranu“, kazao je on.
Crna Gora je, kako je saopštio, na multilateralnim forumima bila prepoznata po zalaganju za očuvanje mira i bezbjednosti i poštovanju ljudskih prava.
„Koordinisana multilateralna politika Crne Gore je rezultirala trogodišnjim članstvom u Savjetu za ljudska prava UN. OEBS i Savjet Evrope i dalje će biti naši ključni partneri na putu evropskih i evroatlantskih integracija, naročito u oblasti slobode medija, daljeg unapređenja civilnog sektora i ostalih pitanja iz oblasti ljudske dimenzije“, rekao je Lukšić.
„Ostali smo posvećeni jačanju regionalnih veza u cilju brže evropske integracije i dugoročnog razvoja pripadajućih zemalja. Smatramo da ta misija može biti najefikasnije ispunjena posredstvom projektno orjentisane saradnje, u prvom redu u oblastima: infrastrukture, unapređenja trgovinske razmjene i povećanja konkurentnosti naših privreda, te borbe protiv organizovanog kriminala“, poručio je Lukšić.
Crna Gora je, dodao je, nastavila sa aktivnim učešćem u radu regionalnih organizacija i inicijativa, na političkom i ekspertskom nivou.
„Odličan bilateralni dijalog na najvišem političkom nivou sa susjednim državama nastavljen je i u toku ove godine. Nastavili smo da razvijamo i unapređujemo bilateralne odnose sa susjedima, članicama EU i nizom najrazvijenihih i najuticajnih država svijeta“, naveo je Lukšić.
On je istakao da su radili na promociji ekonomske diplomatije, inicirali brojne projekte koji su efikasno promovisali ekonomse interese Crne Gore u inostranstvu i bili domaćini nekoliko međunarodnih konferencija u cilju podrške stranim partnerima i kompanijama zainteresovanim za ulaganje u Crnoj Gori.
„Cijeneći značaj, obavezu i odgovornost u cilju unapređivanja saradnje sa iseljenicima aktivno smo radili na stvaranju pretpostavki, institucionalnom jačanju i pripremi za dobro upravljanje i koordinaciju ukupne saradnje sa dijasporom“, kazao je Lušić.
Kako je naveo, utvrđivanjem predloga zakona o iseljenicima i usvajanjem u Skupštini otvoriće se novi prostori za jačanje komunikacije i saradnje sa dijasporom na svim poljima, kao i za unapređenje brige i odgovornog odnosa države prema iseljeništvu, što je, dodao je, težnja i interes i Crne Gore i iseljenika.
„Da se saradnja sa iseljenicima podigne na viši nivo i bude sadržajnija, kao i da dobije konkretne oblike prije svega u očuvanju i njegovanju kulturnog, jezičkog i državnog identiteta svih iseljeničkih grupacija iz Crne Gore, ali i prepoznavanju uloge iseljeništva iz Crne Gore kao jednog od ključnih razvojnih resursa naše zemlje“, poručio je Lukšić.