Ministar vanjskih poslova Igor Lukšić rekao je da u regionu zapadnog Balkana i u Evropi postoje "zidovi" između država, što dokazuje sve veći broj pokreta i partija koje su za zaustavljanje procesa proširenja.
Izvor: Vlada Crne Gore
On je na panelu "25 godina od pada Berlinskog zida – koji zidovi i dalje stoje u Evropi i Crnoj Gori “, kazao da su devedeset u regionu bile nastavak drugog svjetskog rata, i da se desio proces "balkanizacije", koji se koristi kao termin kada se opisuje usitnjavanje neke teritorije.
"Na žalost, u regionu i dalje postoje zidovi. Često govorimo o velikom broju raznih političkih inicijativa u regionu sa funkcijom da i konkretnim projektima saradnje obogatimo sadržaje, da to ne budu samo politička okupljaja", rekao je Lukšić.
On je kazao da je, posebno u posljednje dvije godine, sve više takvih tema, gdje je manje politike a više priče o zajedničkoj infrastrukturi, podsticanju trgovine i vladavini prava.
"Ali smo očigledno i svjedoci događaja, pogotovo u poslednjih mjesec, koji nas upozore da određeni zidovi i dalje postoje. Jedan od kolega iz regiona podsjeća da mi jesmo geografski region ali da se i dalje ne ponašamo kao region", naveo je Lukšić.
Prema njegovim riječima, države ovog regiona ne ponašaju se u skladu sa onim kako rade države Beneluksa ili Višegradske četvoreke. "Nama u ovom regionu očigledno treba više napora da bi se ponašali na takav način, i koji shvata da je ovih šest država na putu prema Evropi".
On je kazao da je svoj lični odnos prema svim dešavanjima u periodu devedesetih, iskazao otkrivanjem spomenika civilnim žrtvama ratova devedesetih, podsjećajući da je to možda bilo prvo takvo obilježje na ovim prostorima.
On je kazao da je na vladajućoj eliti najveća odgovornost za transfrmacije društva.
"Meni je pomalo indikativno da, na primjer, u ponekad stigmatizovanoj Demokratskoj partiji socijalista imate jedinu stranku sa dominantnim uvjerenjem biračkog tijela da su za EU i NATO. Smatram da nije tako, jer na taj način misle lideri stranke", naveo je Lukšić.
On je ukazao da je 90 odsto birača DPS-a za EU, a 75, 80 odsto za NATO, navodeći da se prema posljednjim istraživanjima primjećuje značajan rastući evroskepticizam u biračkom tijelu opozicionih partja. »Danas nemate opozicionu partiju u kojoj je preko 50 odsto njihove javnosti za EU, da ne govorim o NATo-u«.
Lukšić je dodao da i bez najave predsjednika Evropske komisije Žan Klod Junkera, nijedna od država regiona koje su u procesu pristupanja, nisu očekivale da mogu za manje od pet godina postati član EU.
"U Crnoj Gori je sedam godina, nadam se ne duže od toga, period kada ćemo ostvariti evropsku budućnost. U narednom periodu treba uraditi da se potencijalni kandidati naviknu na obaveze koje proističu iz budućeg članstva", kazao je on.
Lukšić smatra da je ključno da države balkanskog regiona ojačaju saradnju u tri oblasti, koje je i EU označila kao ključne-vladavini prava, ekonomskom upravljanju i reformi javne uprave, kako bi brže i kvalitetnije ostvarile evropske ciljeve.
Ambasadorka Njemačke Gudrun Štajnaker ocijenila je da je ključno da države ovog regiona shvate da je saradnja glavni put ka integracijama, navodeći da je uvijek lakše manipulisati narodom kada se aktuelizuju podjele.
Ona je kazala da je neophodno rušiti zidove, prvenstveno u "glavama ljudi", kako bi se izbjeglo podsticanje predrasuda u svim životnim sferama.
Štajnaker je navela da je službu u bivšoj Jugoslaviji završila nekoliko mjeseci prije pada berlinskog zida, navodeći da je taj događaj uticao i na dešavanja u Jugoslaviji.
“Jugoslavija se nije smatrala tada problematičnom i niko nije obratio pažnju. Nisam mogla vjerovati da se gotovo u centru Evrope događa takav rat, sa žrtvama i logorima, a da svijet ne reaguje. Evropska unija nije bila sposobna da reaguje i to je činjenica”, ocijenila je ona.
Štajnaker smatra da je proširenje EU neophodno jer ona nije samo klub dobrostoječih “Evropa nije samo EU. EU smo svi mi, i Crna Gora naravno”.
Daliborka Uljarević, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje, koji je sa fondacijom Fridrih Ebert organizovao panel, smatra da su u Crnoj Gori propuštene brojne šanse koje nijesu prepoznate, niti ih je društvo razumjelo.
„Devedesete godine prošlog vijeka u Evropi obilježeće uspješna transformacija i proširenje Evropske unije i krvavi raspad Jugoslavije. S jedne strane pada Berlinskog zida počinje uklanjanje granica i velika integracija Evrope a sa druge strane dezintegracija bivše Jugoslavije u režiji primitivnih šovinističkih i ksenofobičnih političkih projekata“, kazala je Uljarević.
Kako je rekla, Crna Gora, i njeno tadašnje rukovodstvo nijesu shvatili istorijske procese i poruke koje su "odzvanjale padom ogromnih betonskih blokova".„Njima je bilo razumljivije zveckanje oružja i širenje mržnje prema susjedima, zagovaranje mobilizacije i naoružavanje naroda za odbranu”.
Uljarević je kazala da su mnogi, koji su svoje političke karijere počeli kao ratnohučkaški tribuni, krenuli da se zaklinju u evropske vrijednosti.
„Evropa ima iskustvo pada Berlinskog zida ali Crna Gora nema iskustvo smjene vlasti na izborima", kazala je Uljarević, navodeći da nedostatak tog iskustva prijeti da zid koji dijeli crnogorsko društvo bude sve veći i opasniji.
„I pored propuštenih šansi i nerazumijevanja istorijskih procesa, Crna Gora se mijenjala. Pregovarački proces sa EU je zvanično državni prioritet ali kašnjenja su zabrinjavajuća i bude sumnju da postoji opstrukcija vlasti koju izgelda ovaj proces počinje da plaši“, kazala je Uljarević.
Prema njenim riječima, ako je Crna Gora propustila šanse zajedno sa susjedima, brojni političari, i kontraverzni biznismeni nijewsu. „Njima je dizanje zidova među ljudima odgovaralo, mogli su da uspostave svoja pravila igre i svako otvaranje crnogorskog društva mora ih činiti nervoznim jer veći prostor zidove čini besmislenim“.
Ona je dodala da je proces evropskih integracija jasan putokaz.
„Nije suštinsko pitanje kada ćemo ući u EU već kada će crnogorsko društvo početi da pulsira kao demokratsko i posvećeno vladavini prava. Kada se to desi, znaćemo da je Berlinski zid konačno pao i u Crnoj Gori“, zaključila je Uljarević