Crna Gora je lider u regionu u procesu pregovora sa Evropskom unijom (EU), a Unija neće biti kompletna dok u njoj ne budu sve države koje ispunjavaju uslove, poručila je pomoćnica ministra spoljnih poslova Poljske, Herika Moščica Dendis.
„Proširenje će, za mene i moju državu, i dalje biti jedan od prioriteta EU, jer ona nije kompletna dok u njoj nijesu sve države to žele i koje ispunjavaju uslove“, kazala je Dendis.
Ona je poručila da je Crna Gora lider pregovora za članstvo sa EU.
„Mi još vjerujemo da je Uniji potrebno više, a ne manje integracije“, kazala je Dendis.
Ona je ukazujući na, „poznato Britansko pitanje“, poručla da u Poljskoj smatraju i nadaju se da će i Britanci, koji su trenutno skeptični, na kraju shvatiti da je njihova budućnost u EU.
Proces pregovaranja, kako je navela, iako izgleda kao dug i težak za države koje se nalaze u procesu pridruživanja, “vrijedan je truda”.
“EU izgleda daleko za države dok pregovaraju i čini se da je trenutak pristupanja konačan cilj, ali proces promjena se ne završava učlanjenjem države u EU”, kazala je Dendis, poručujući da trenutkom učlanjenja tek počinje period daljih promjena i prilagođavanja.
Prema njenim riječima, država tada postaje dio sistema koji je uigran i koji ima jasna i striktna pravila po kojima funkcijoniše, “svakoj novoj članici je potrebno vrijeme da se prilagodi i nauči da funkcioniše u novom ambijentu”.
Promjene koje se dešavaju kroz proces pregovaranja, kako je kazala, neće se završiti onog trenutka kada država postane članica EU. “On će zapravo tek početi kad uđete u EU, tada ćete morati da se suočite sa novim problemima. Bićete u mogućnosti da utičete na stvari u EU, ali ćete i dalje morati da budete sposobni da rukovodite svim promjenama”, rekla je Dendis.
Ona je kazala da je to upravo ono kroz šta je prošla Poljska učlanjenjem, objašnjavajući da entuzijazam zbog pristupanja Uniji nije trajao dugo, jer su novi zadaci odmah bili pred državom, „a posao još nije bio gotov“.
Dendis je naglasila i značaj i ulogu Njemačke koja je, kako je navela, najviše odgovorna za budućnost EU, poručujući da „svi treba da pomognemo našim partnerima“.
Na pitanje predsjednika Alfa centra, Aleksandra Dedovića, o vezi između EU i NATO integracija i članstva u dvije organizacije, Dendis je kazala da je NATO organizacija koja ima uži raspon djelovanja i prije svega se odnosi na oblasti bezbijednosti i odbrane, dok je EU sveobudhvatnija.
“Iako ova dva procesa izgledaju slična, ipak među njima postoje mnoge različitosti”, ocijenila je Dendis.
Ona je kazala da pripreme za članstvo u NATO-u podrazumijevaju promjene, pripreme i modernizaciju samo u jednoj oblasti, dok „EU pokriva mnoge aspekte u oblastima svakodnevnog života svakog građanina, politike, ali i ekonomije. Logično je da je pristupanje EU duži i komplikovaniji proces jer zahtijeva mnogo unustrašnjih priprema”.
Za članstvo u EU se razmatraju sve reforme koje sprovodi država, “i NATO to zahtijeva, ali samo za jednu oblast”.
Između dva procesa i dvije organizacije, kako smatra Dendis, postoji manje sličnosti nego što se može očekivati.
Dendis je, osvrćući se na ekonomsku i finansijsku krizu, kazala da EU postaje jača i integrisanija nakon svake krize kroz koju prođe, objašnjavajući da pred organizacijom stoje mnogi izazovi koji se moraju riješiti ujedinjenim snagama članica.
Prema riječima Dendis, raspad EU kao najgori mogući scenario zvuči nerealno i ona ne očekuje takav ishod događaja.
Posljedica krize, kako smatra, može biti promjena stava javnog mnjenja prema EU, dok organizacija evropskih država na taj način postaje pragmatičnija i više intefrisana.
Dendis je kazala da je u budućnosti jasan prioritet EU jak ekonomski rast, kao i ujedinjvanje i usavršavanje energetske unije i suočavanje sa klimatskim promjenama.
Ona je objasnila da je EU potrebna izvjesnija energetskija sigurnost, a to, kako je objasnila, zahtijeva mnogo novca i političke volje.
Prema njenim riječima, za budućnost EU značajna je i efikasna i ujedinjena uloga EU na globalnoj sceni, objašnjavajući da se članice teško mogu samostalno takmičiti sa velikim igračima na međunarodnoj sceni.
Ona je ukazala i na opadanje interesovanja i rast skepticizma prema Uniji, koji je “vidljiv u mnogim državama, ne samo članicama, nego i pristupnicama“.
„I ovdje ću biti optimistična i poručiti da EU postaje jača nakon svake krize zato što je primorana da se integriše jače i da preispita svoju strukturu“, kazala je Dendis.
Ona je, govoreći o položaju Poljske u EU, ukazala na to da ta država još nije dio Eurozone, objašnjavajući da je to komplikovan zadatak koji zahtijeva ne samo promjene u ekonomiji države, nego i promjene Ustava kako bi se omogućila promjena valute. „To je svakako veliki izazov“.
„Poljska je jedna od onih država koje su na više načina profitirale od članstva u Uniji“, ocijenila je Dendis.
Ona je kazala da u Poljskoj 89 odsto građana podržava člasntvo te države u EU, objašnjavajući da taj procenat gotovo nikad ne opada ispod 80 odsto.
Dendis je podsjetila i na pisanje Ekonomista i tvrdnje da Poljska prolazi korz najbolju dekadu od njenog postojanja, i u političkom i u ekonomskom smislu.
„Izbor da postanemo članica EU je bio dobar“, poručila je Dendis, objašnjavajući da u toj državi smatraju da su u EU na pravom mjestu.
Ona je kazala da se Poljska, sudeći po sistemu vrijednosti, kao i Crna Gora, uvijek smatrala dijelom Zapadne Evrope, pa je „učlanjenje u EU bio prirodan korak“
Prema riječima Dendis, rast BDP u Poljskoj od godine učlanjenja (2004) do ove godine je 50 odsto, poručujući da je pred njima još posla kako bi dostigli nivo Unije.
Ona je rekla da su učlanjenjem porasle i strane direktne investicije, ali i izvoz, a veliki značaj imali su, kako je navela, i kohezioni fondovu zahvaljujući kojima je razvijena infrastruktura u državi.
Prema riječima Dendis, bitno je pokazati da članstvom u EU profitiraju svi građani, podsjećajući da svaki građanin može osjetiti prednosti članstva kroz slobodu kretanja, mogućnost studiranja i rada u drugim državama Unije, kao i druge mjere kao što je ukidanje roaminga.