Socijalistička narodna partija predložila je izmjene Zakona o visokom obrazovanju, ocjenjujući da zakonski treba regulisati ključne uslove i kriterijume pravila studiranja.
Ocjenjuje se da važeći Zakon o visokom obrazovanju daje veliku autonomiju ustanovama visokog obrazovanja, što je u suprotnosti stvaranja jednakih uslova studiranja na svim univerzitetskim jedinicama.
Poslanici Srđan Milić i Snežana Jonica predložili su da student koji plaća studije i ostvari 40 ECTS u skladu sa studijskim programom ima pravo na budžetsko finansiranje.
"Ova norma je logična na osnovu odredbe koja propisuje da student koji se finansira iz budžeta, a ima manje od 40 ECTS sljedeću godinu nastavlja kao samofinasirajući, pa je normalno da student koji se samofinansira i ostvari 40 ECTS ili više kredita sledeću godinu nastavi finansirajući se budžeta", kaže se u obrazloženju zakona.
Novim zakonom propisuje se redovni i dodatni ispitni rok, kako se ne bi dešavalo, kako se navodi, da različita pravila važe za pojedine fakultete, a ponekad da to zavisi i od profesora.
"Propisuje se obavezno postojanje dodatnog avgustovskog roka i precizira da se mogu prijaviti svi ispiti koje student nije položio u redovnim rokovima. Osim toga, studenti u ovom roku mogu prijaviti i najviše tri ispita koji nijesu prijavili na početku godine", navodi se u predloženom zakonu Milića i Jonice.
Predloženo je da za polaganje svakog kolokvijuma mora postojati redovni i popravni termin, ko i kako može "izaći na popravni kolokvijum".
"Studentima koji nedostaje 16 ECTS kredita za završetak osnovnih studija mogu ostvariti pravo prijave na konkurs za postdiplomske specijalističke akademske i primijenjene studije", kaže se u zakonskom predlogu.
Poslanici Srđan Milić i Snežana Jonica predložili su da student koji plaća studije i ostvari 40 ECTS u skladu sa studijskim programom ima pravo na budžetsko finansiranje.
"Ova norma je logična na osnovu odredbe koja propisuje da student koji se finansira iz budžeta, a ima manje od 40 ECTS sljedeću godinu nastavlja kao samofinasirajući, pa je normalno da student koji se samofinansira i ostvari 40 ECTS ili više kredita sledeću godinu nastavi finansirajući se budžeta", kaže se u obrazloženju zakona.
Novim zakonom propisuje se redovni i dodatni ispitni rok, kako se ne bi dešavalo, kako se navodi, da različita pravila važe za pojedine fakultete, a ponekad da to zavisi i od profesora.
"Propisuje se obavezno postojanje dodatnog avgustovskog roka i precizira da se mogu prijaviti svi ispiti koje student nije položio u redovnim rokovima. Osim toga, studenti u ovom roku mogu prijaviti i najviše tri ispita koji nijesu prijavili na početku godine", navodi se u predloženom zakonu Milića i Jonice.
Predloženo je da za polaganje svakog kolokvijuma mora postojati redovni i popravni termin, ko i kako može "izaći na popravni kolokvijum".
"Studentima koji nedostaje 16 ECTS kredita za završetak osnovnih studija mogu ostvariti pravo prijave na konkurs za postdiplomske specijalističke akademske i primijenjene studije", kaže se u zakonskom predlogu.