Plate zaposlenima u javnom sektoru do kraja godine neće biti povećane, saopštio je ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković, pojašnjavajući da to nije predviđeno budžetom za ovu godinu.
On je, nakon sjednice Socijalnog savjeta, upitan da prokomentariše koliko je realno da do kraja godine budu povećane zarade zaposlenih u javnom sektoru, kazao da to nije realno.
"Već smo pri kraju ove godine, a pregovori se vjerovatno neće tako brzo završiti. U budžetu postoji stavka za povećanje zarada, ako je bude, to je moguće jedino u narednoj budžetskoj godini", rekao je Bošković.
Prema njegovim riječima, Ministarstvo finansija je jedino koje, u dogovoru sa sindikatima, može dati pravi odgovor na koju će stranu pregovori ići.
Bošković je kazao da su na sjednici Savjeta razgovarali i o zakonima o zdravstvenoj zaštiti i o rodnoj ravnopravnosti.
"Što se tiče Zakona o zdravstvenoj zaštiti, na inicijativu Unije poslodavaca, razgovarali smo o članu vezano za dopunski rad, jer su oni iskazali određeno nezadovoljstvo po tom pitanju", precizirao je Bošković.
S obzirom da je zakon već u skupštinskoj proeceduri, kako je dodao, članovi Socijalnog savjeta su se saglasili da oni koji imaju neslaganje, preko poslaničkih klubova procesuiraju u parlamentu.
Bošković je rekao da se na inicijativu unije poslodavaca, raspravljalo se o kaznenim odredbama koje su predveđene Nacrtom zakona p rodnoj ravnopravnosti, navodeći da će to Ministarstvo uzeti u razmatranje, obzirom da je taj akt u formi Nacrta.
"Imali smo raspravu oko diskriminacije LGBT osoba na tržistu rada, oko nejednakih šansi sa osobama koje nisu pripadnici te populacije. Svi učesnici su se, bez izuzetka složili da je to neprihvatljivo", kazao je on.
Predsjednik Sindikata prosvjete, Zvonko Pavićević, rekao je da su na sjednici Savjeta ponovili zahtjeve te radničke organizacije.
"I dalje smatramo da Vlada treba da nađe prostora za povećanje zarada. Iz Vlade su saopštili da u budžetu i za narednu godinu neće biti novca, ali su ostavili mogućnost da razgovaramo sa ministrom finansija", naveo je on.
Pavićević smatra da ima novca za povećanje zarada.
"Vlada se hvali da je naplatila 60 miliona EUR više poreza, da je došlo fiskalne konsolidacije, da je uspješna turistička sezona, tako da ima novca, samo ga treba ravnomjerno podijeliti", kazao je on.
Predsjednica Sindikata zdravstva pri Savezu sindikata, Ljiljana Krivakapić, rekla je da će nastaviti razgovore o povećanju zarada, navodeći da svaka uređena država ima određeni dio novca, koji je odvojen za povećanje standarda zaposlenih u zdravstvu.
"Ako zdravstvo nije gigant, kao i prosvjeta, ja onda ne vidim koji su resursi važni u ovom društvu", kazala je ona.
Ona je poručila da će Sindikat zdravstva insistirati da zarade budu povećane za 30 odsto.
"Iz razloga što se odvajaju određena sredstav za rješavanje u televiziji, Montenegro airlines-u, i drugim privrednim društvima, i ne mislim da smo manje važni u ovom društvu. Insistiraćemo i obećavam vam da ćemo povećati zarade u sektoru zdravstva", rekla je Krivokapić.
Upitana na čemu temelji obećanje, Krivokapić je kazala da obećanje temelji na uvidu u budžet koji je opredjeljen za zdravstvo.
"Formirane su sektorske komisje koje ovih dana vrše uvid u odvajanje novca i njžegovu raspodjelu za određene zdravstvene institucije. Vidjeli smo da mnoge institucije koriste više srastava nego što bi se moglo, ako se uvidi to, onda se i sredstva koja su na taj način trošena, mogu raspodjeliti za povećanje zarada", rekla je ona.
Krivokapić je ponovila da se mora naći prostora da u roku od dvije naredne godine zarade budu povećane za 30 odsto.
Generalna sekretarka Unije poslodovaca, Suzana Radulović, rekla je da su na sjednici Savjeta predložili razmatranje amandmana na Zokon o rodnoj ravnopravnosti, koji se tiču rodno senzitivnog jezika.
"Mislimo da taj amandman ne doprinosi poboljšanju položaja žena, nego da će u nekim konotacijama dobiti i neke negativne aspekte priče", navela je ona.
Radulović je kazala da je tim amandmanom predviđeno da svi organi u svakodnom radu i komunikaciji, kroz pisana akta, moraju upotrebljavati rodno senzitivni jezik.
"To će po nama izazvati mnoge probleme, jer u suprotnom bi bili izloženi kaznama, i izazvaće probleme u svakodnevnoj komunikaciji što može da dođe do lapsusa i do nesvjesnog pravljenja greške", smatra Radulović, navodeći da su kazne drastične.
"Već smo pri kraju ove godine, a pregovori se vjerovatno neće tako brzo završiti. U budžetu postoji stavka za povećanje zarada, ako je bude, to je moguće jedino u narednoj budžetskoj godini", rekao je Bošković.
Prema njegovim riječima, Ministarstvo finansija je jedino koje, u dogovoru sa sindikatima, može dati pravi odgovor na koju će stranu pregovori ići.
Bošković je kazao da su na sjednici Savjeta razgovarali i o zakonima o zdravstvenoj zaštiti i o rodnoj ravnopravnosti.
"Što se tiče Zakona o zdravstvenoj zaštiti, na inicijativu Unije poslodavaca, razgovarali smo o članu vezano za dopunski rad, jer su oni iskazali određeno nezadovoljstvo po tom pitanju", precizirao je Bošković.
S obzirom da je zakon već u skupštinskoj proeceduri, kako je dodao, članovi Socijalnog savjeta su se saglasili da oni koji imaju neslaganje, preko poslaničkih klubova procesuiraju u parlamentu.
Bošković je rekao da se na inicijativu unije poslodavaca, raspravljalo se o kaznenim odredbama koje su predveđene Nacrtom zakona p rodnoj ravnopravnosti, navodeći da će to Ministarstvo uzeti u razmatranje, obzirom da je taj akt u formi Nacrta.
"Imali smo raspravu oko diskriminacije LGBT osoba na tržistu rada, oko nejednakih šansi sa osobama koje nisu pripadnici te populacije. Svi učesnici su se, bez izuzetka složili da je to neprihvatljivo", kazao je on.
Predsjednik Sindikata prosvjete, Zvonko Pavićević, rekao je da su na sjednici Savjeta ponovili zahtjeve te radničke organizacije.
"I dalje smatramo da Vlada treba da nađe prostora za povećanje zarada. Iz Vlade su saopštili da u budžetu i za narednu godinu neće biti novca, ali su ostavili mogućnost da razgovaramo sa ministrom finansija", naveo je on.
Pavićević smatra da ima novca za povećanje zarada.
"Vlada se hvali da je naplatila 60 miliona EUR više poreza, da je došlo fiskalne konsolidacije, da je uspješna turistička sezona, tako da ima novca, samo ga treba ravnomjerno podijeliti", kazao je on.
Predsjednica Sindikata zdravstva pri Savezu sindikata, Ljiljana Krivakapić, rekla je da će nastaviti razgovore o povećanju zarada, navodeći da svaka uređena država ima određeni dio novca, koji je odvojen za povećanje standarda zaposlenih u zdravstvu.
"Ako zdravstvo nije gigant, kao i prosvjeta, ja onda ne vidim koji su resursi važni u ovom društvu", kazala je ona.
Ona je poručila da će Sindikat zdravstva insistirati da zarade budu povećane za 30 odsto.
"Iz razloga što se odvajaju određena sredstav za rješavanje u televiziji, Montenegro airlines-u, i drugim privrednim društvima, i ne mislim da smo manje važni u ovom društvu. Insistiraćemo i obećavam vam da ćemo povećati zarade u sektoru zdravstva", rekla je Krivokapić.
Upitana na čemu temelji obećanje, Krivokapić je kazala da obećanje temelji na uvidu u budžet koji je opredjeljen za zdravstvo.
"Formirane su sektorske komisje koje ovih dana vrše uvid u odvajanje novca i njžegovu raspodjelu za određene zdravstvene institucije. Vidjeli smo da mnoge institucije koriste više srastava nego što bi se moglo, ako se uvidi to, onda se i sredstva koja su na taj način trošena, mogu raspodjeliti za povećanje zarada", rekla je ona.
Krivokapić je ponovila da se mora naći prostora da u roku od dvije naredne godine zarade budu povećane za 30 odsto.
Generalna sekretarka Unije poslodovaca, Suzana Radulović, rekla je da su na sjednici Savjeta predložili razmatranje amandmana na Zokon o rodnoj ravnopravnosti, koji se tiču rodno senzitivnog jezika.
"Mislimo da taj amandman ne doprinosi poboljšanju položaja žena, nego da će u nekim konotacijama dobiti i neke negativne aspekte priče", navela je ona.
Radulović je kazala da je tim amandmanom predviđeno da svi organi u svakodnom radu i komunikaciji, kroz pisana akta, moraju upotrebljavati rodno senzitivni jezik.
"To će po nama izazvati mnoge probleme, jer u suprotnom bi bili izloženi kaznama, i izazvaće probleme u svakodnevnoj komunikaciji što može da dođe do lapsusa i do nesvjesnog pravljenja greške", smatra Radulović, navodeći da su kazne drastične.