Brojne uspješne strane investicije u Crnu Goru najbolji su dokaz da crnogorsko zakonodavstvo, koje je u velikoj mjeri usaglašeno sa pravnim tekovinama Evropske unije, u potpunosti štiti strani kapital, saopšteno je iz Vlade.
Direktor za korporativne poslove Centralnoevropske aluminijumske kompanije (CEAC), Andrej Petrušinjin, ocijenio je u autorskom tekstu za Financial Times da crnogorska Vlada sistemski podriva interese stranih investitora i nezakonito uzima njihovu imovinu, što je bio slučaj sa ulaganjima te kompanije.
U reagovanju Vlade navodi se da problem CEAC-a nije Crna Gora, nego su problem činjenice
„Direktor CEAC-a u autorskom tekstu pokušava da svoj problem uopšti i sugeriše netačan zaključak da je Crna Gora država koja ne poštuje svojinu i time država koja tobože suštinski ne ispunajva uslov za integracije u Evropsku uniju i NATO“, kaže se u reagovanju.
Iz Vlade su naglasili da problem nije, kako se sugeriše, Crna Gora, nego su problem činjenice koje bi takve tvrdnje poduprle, a kojih u tekstu tako vidljivo manjka.
Prema njihovim riječima, problem je i elementarna logika.
„Jer ako bi sve bilo kako direktor CEAC-a tvrdi da jeste, Crna Gora ne bi bila prepoznata kao atraktivna investiciona destinacija koja je samo u 2013. godini privukla 479 miliona EUR direktnih stranih investicija, dok je priliv u ranijim godinama svrstavao Crnu Goru na lidersku poziciju u jugoističnoj Evropi po visini direktnih stranih investicija per capita – u 2010. godini 652 miliona, u 2011. godini 494 miliona, a u 2012. godini 634 miliona EUR“, navodi se u reagovanju.
Iz Vlade su upitali kako je Crna Gora, ako je direktor CEAC-a u pravu, uspjela da prevari tolike investitore?.
„Kako to da, ako su tvrdnje direktora CEAC-a tačne, svi komparativni pokazatelji – Doing Business, Freedom House Index, Transparency International, Human Development Index – pokazuju da je Crna Gora vodeća zemlja u regionu i da napreduje na širokom frontu reformi“, kaže se u reagovanju.
U Vladi se pitaju i kako sve ono što smeta CEAC-u ne smeta Amanu, akcionarima Porto Montenegra čija je reputacija u međunarodnom biznisu daleko iznad CEAC-ove, ili Qatari Diaru koji je jučerašnjim ulogom potvrdio da ne odustaje od investicije od 350 miliona EUR.
„Kako ne smeta Socaru, koji izvodi trenutno najveće radove u jednom turističkom kompleksu u Evropi vrijedne više stotina miliona EUR, kako ne smeta njemačkom T-mobileu ili skandinavskom Telenoru, kako ne smeta brojnim stranim bankama i osiguravajučim i drugim kompanijama koje posluju u Crnoj Gori“, dodaje se u reagovanju.
Navodi se da nije, dakle, problem navodno ugrožavanje imovine investitora.
„Naprotiv. Neodgovorni investitor je ugrozio imovinu države koja nije oklijevala da stvori atraktivan biznis ambijent za sve investirore. Za investitore u aluminijumsku industriju posebno“, naglasili su iz Vlade.
Oni su podsjetili da je 2009. godine Crna Gora odobrila Program restrukturiranja CEAC-ove kompanije, kojim je obezbijedila 132 miliona EUR kreditnih garancije, 60 miliona EUR subvencija za struju i reprogram dugova KAP-a, koji je po osnovu poreza i doprinosa na zarade u 2009. godini iznosio 8,8 miliona EUR.
Sve je to, kako su naveli, urađeno u periodu kada je CEAC upravljao KAP-om.
„Vlada je to uradila vjerujući da će Program restrukturiranja dovesti do oporavka ove kompanije, ali kako je CEAC neodgovorno upravljao KAP-om, nije realizovao odobreni program, banke su aktivirale garancije i država ih je platila“, kaže se u reagovanju.
U tom momentu su, podsjećaju iz Vlade, dugovanja KAP-a, pod upravom CEAC-a, dostigla nivo od iznad 350 miliona EUR, svotu koja prevazilazi vrijednost kompanije.
To je, kako su naveli, u svakoj ekonomiji, a posebno u razvijenim zemljama, više nego dovoljan razlog za pokretanje stečajnog postupka.
„Dakle, stečajni postupak je uveden u KAP na zahtjev povjerilaca zbog preopterećenosti kompanije dugovima i neizmirenih obaveza, koje su upravo nastale u periodu dok je KAP-om upravljao CEAC“, naglasili su iz Vlade.
Prema njihovim riječima, brojne uspješne strane investicije u Crnu Goru najbolji su dokaz da crnogorsko zakonodavstvo, koje je u velikoj mjeri usaglašeno sa pravnim tekovinama EU, u potpunosti štiti strani kapital.
„A Zakon o stečaju koji je primjenjen na KAP, u potpunosti je usaglašen sa legislativom EU i ocijenjen od strane svih relevantih međunarodnih insitucija kao veoma dobar“, dodaje se u reagovanju.
U Vladi smatraju da je tekst Petrušinjina, sračunat da problem ekstrapolira na cijelu Crnu Goru, „providan, tendenciozan, špekulantski i jeftin pokušaj skretanja pažnje sa serije loših poslovnih odluka na navodno manjkav i neuspješan proces evropskih i evroatlantskih integracija države u kojoj CEAC posluje“.
I opet su, kako su naveli, problem činjenice, jer je Crna Gora u oba procesa lider u regionu.
„Crna Gora zna svoj put i ni CEAC, ni bilo ko drugi ne mogu ništa učiniti da se taj put dovede u pitanje“, poručili su iz Vlade.
U reagovanju Vlade navodi se da problem CEAC-a nije Crna Gora, nego su problem činjenice
„Direktor CEAC-a u autorskom tekstu pokušava da svoj problem uopšti i sugeriše netačan zaključak da je Crna Gora država koja ne poštuje svojinu i time država koja tobože suštinski ne ispunajva uslov za integracije u Evropsku uniju i NATO“, kaže se u reagovanju.
Iz Vlade su naglasili da problem nije, kako se sugeriše, Crna Gora, nego su problem činjenice koje bi takve tvrdnje poduprle, a kojih u tekstu tako vidljivo manjka.
Prema njihovim riječima, problem je i elementarna logika.
„Jer ako bi sve bilo kako direktor CEAC-a tvrdi da jeste, Crna Gora ne bi bila prepoznata kao atraktivna investiciona destinacija koja je samo u 2013. godini privukla 479 miliona EUR direktnih stranih investicija, dok je priliv u ranijim godinama svrstavao Crnu Goru na lidersku poziciju u jugoističnoj Evropi po visini direktnih stranih investicija per capita – u 2010. godini 652 miliona, u 2011. godini 494 miliona, a u 2012. godini 634 miliona EUR“, navodi se u reagovanju.
Iz Vlade su upitali kako je Crna Gora, ako je direktor CEAC-a u pravu, uspjela da prevari tolike investitore?.
„Kako to da, ako su tvrdnje direktora CEAC-a tačne, svi komparativni pokazatelji – Doing Business, Freedom House Index, Transparency International, Human Development Index – pokazuju da je Crna Gora vodeća zemlja u regionu i da napreduje na širokom frontu reformi“, kaže se u reagovanju.
U Vladi se pitaju i kako sve ono što smeta CEAC-u ne smeta Amanu, akcionarima Porto Montenegra čija je reputacija u međunarodnom biznisu daleko iznad CEAC-ove, ili Qatari Diaru koji je jučerašnjim ulogom potvrdio da ne odustaje od investicije od 350 miliona EUR.
„Kako ne smeta Socaru, koji izvodi trenutno najveće radove u jednom turističkom kompleksu u Evropi vrijedne više stotina miliona EUR, kako ne smeta njemačkom T-mobileu ili skandinavskom Telenoru, kako ne smeta brojnim stranim bankama i osiguravajučim i drugim kompanijama koje posluju u Crnoj Gori“, dodaje se u reagovanju.
Navodi se da nije, dakle, problem navodno ugrožavanje imovine investitora.
„Naprotiv. Neodgovorni investitor je ugrozio imovinu države koja nije oklijevala da stvori atraktivan biznis ambijent za sve investirore. Za investitore u aluminijumsku industriju posebno“, naglasili su iz Vlade.
Oni su podsjetili da je 2009. godine Crna Gora odobrila Program restrukturiranja CEAC-ove kompanije, kojim je obezbijedila 132 miliona EUR kreditnih garancije, 60 miliona EUR subvencija za struju i reprogram dugova KAP-a, koji je po osnovu poreza i doprinosa na zarade u 2009. godini iznosio 8,8 miliona EUR.
Sve je to, kako su naveli, urađeno u periodu kada je CEAC upravljao KAP-om.
„Vlada je to uradila vjerujući da će Program restrukturiranja dovesti do oporavka ove kompanije, ali kako je CEAC neodgovorno upravljao KAP-om, nije realizovao odobreni program, banke su aktivirale garancije i država ih je platila“, kaže se u reagovanju.
U tom momentu su, podsjećaju iz Vlade, dugovanja KAP-a, pod upravom CEAC-a, dostigla nivo od iznad 350 miliona EUR, svotu koja prevazilazi vrijednost kompanije.
To je, kako su naveli, u svakoj ekonomiji, a posebno u razvijenim zemljama, više nego dovoljan razlog za pokretanje stečajnog postupka.
„Dakle, stečajni postupak je uveden u KAP na zahtjev povjerilaca zbog preopterećenosti kompanije dugovima i neizmirenih obaveza, koje su upravo nastale u periodu dok je KAP-om upravljao CEAC“, naglasili su iz Vlade.
Prema njihovim riječima, brojne uspješne strane investicije u Crnu Goru najbolji su dokaz da crnogorsko zakonodavstvo, koje je u velikoj mjeri usaglašeno sa pravnim tekovinama EU, u potpunosti štiti strani kapital.
„A Zakon o stečaju koji je primjenjen na KAP, u potpunosti je usaglašen sa legislativom EU i ocijenjen od strane svih relevantih međunarodnih insitucija kao veoma dobar“, dodaje se u reagovanju.
U Vladi smatraju da je tekst Petrušinjina, sračunat da problem ekstrapolira na cijelu Crnu Goru, „providan, tendenciozan, špekulantski i jeftin pokušaj skretanja pažnje sa serije loših poslovnih odluka na navodno manjkav i neuspješan proces evropskih i evroatlantskih integracija države u kojoj CEAC posluje“.
I opet su, kako su naveli, problem činjenice, jer je Crna Gora u oba procesa lider u regionu.
„Crna Gora zna svoj put i ni CEAC, ni bilo ko drugi ne mogu ništa učiniti da se taj put dovede u pitanje“, poručili su iz Vlade.