Intenzivna prekogranična saradnja ključ je prosperiteta u državama regiona, koje imaju potencijal za privlačenje neophodnih investicija, ocijenjeno je u Budvi na konferenciji o zapadnom Balkanu.
Andreas Obersteller iz njemačkog Ministarstva za privredu i energiju čvrsto je ubijeđen da je bliska saradnja ključ za dinamičniji ekonomski razvoj u regionu.
On je, na otvaranju Konferencije, pod nazivom Ekonomija – osnov povezivanja zapadnog Balkana koju Privredna komora Crne Gore (PKCG) organizuje sa Istočnim odborom njemačke privrede, ocijenio da posebno, u tom cilju, treba osnažiti industrijski sektor i razviti koherentnije industrijske politike.
„Vlade država regiona treba da se angažuju na razvoju prekogranične saradnje ako žele da stvore igrače za globalno tržište, a njemačka Vlada i njeni partneri će nastaviti da posvećuju veliki pažnju zapadnom Balkanu i pružaju potrebnu podršku“, poručio je Obersteller.
On je, podsjećajući na nedavno održanu konferenciju o zapadnom Balkanu u Berlinu, kazao da se sada govori o šansama u regionu, ne više o rizicima.
Prema njegovim riječima, mnoge zemlje regiona imaju potencijal za obnovljive izvore energije, a zapadni Balkan je uključen i u projekat južnog gasnog koridora.
Još jedna ključna oblast za saradnju je, kako je dodao, logistika.
„Zapadni Balkan nas povezuje sa velikim tržištima kao što je tursko. Zemljama Evropske unije je neophodno povezivanje sa velikim tržištima“, rekao je Obersteller.
Za Njemačku je, kako je dodao, zapadni Balkan veoma važan, o čemu najbolje govori podatak da je obim trgovinske razmjene Njemačke i zemalja regiona povećan više od 35 odsto.
Predsjedavajući Istočnog odbora njemačke privrede, Eckhard Cordes, naveo je da je prekogranični dijalog prethodnih godna bio remećen.
„Činjenica da su svi ministri ovdje prisutni pokazuje impresivan napredak. Vi šaljete jedan snažan signal što se tiče nove ekonomske dinamike u regionu”, kazao je Cordes.
Zemlje zapadnog Balkana, kako je naveo, interesantne su za investiranje, posebno usljed otvorene perspektive za članstvo u EU.
„Njemačke komapnije poznate su po tome da rade temeljne procjene prije nego donesu odluku o investiranju. Ali jednom kada se donese odluka one su pouzdani partneri i poslodavci“, rekao je Cordes.
Prema njegovim riječima, jedan od najkrupnijih izazova u regionu jeste obnavljanje regionalne infrastrukture, energetske i željezničke mreže, kao i velika stopa nezaposlenosti među mladima.
„Mladi ljudi u regionu nijesu manje inteligentni niti manje krativni od svojih vršnjaka u Njemačkoj. Potrebno je samo da aktiviramo njihov potencijal“, rekao je Cordes.
Predsjednik crnogorske Vlade, Milo Đukanović rekao je da nova inicijativnost Njemačke i EU prema zapadnom Balkanu daje pravo na nadu da će biti ostvaren cilj konferencije, da se region predstavi kao atraktivno mjesto za investiranje i da se kroz zajedničke prekogranične projekte otpočne sa bliskijom saradnjom na promociji regionalnog ekonomskog razvoja.
„Vjerujem da će to biti novi podsticaj rješavanju važnih pitanja za našu budućnost”, kazao je Đukanović.
On je saopštio da je pred zemljama regiona težak posao i dug put, iako Balkan nikada u istoriji nije bio bolje i stabilnije mjesto za život i biznis.
„Region se mukotrpno izvlači iz dvostruke recesije. Ekonomski rast je nestabilan, iako je u prosjeku u prošloj godini iznosio 2,2 odsto. Socijalna i ukupna situacija je opterećena visokom nezaposlenošću koja se prosječno kreće iznad 20 odsto”, podsjetio je Đukanović.
Procjene su, kako je kazao, da će ekonomija u ovoj godini porasti 1,9 odsto, a u sljedećoj 2,6 odsto.
„Međutim, ne smijemo ispustiti iz vida činjenicu da je od početka ove godine ekonomija regiona suočena sa snažnim deflacionim pritiskom. Dodatno, velike poplave u Srbiji i Bosni i Hercegovini (BiH), djelimično i u Hrvatskoj, ostavile su izuzetno negativne posljedice po
ekonomiju regiona”, rekao je Đukanović.
On je ocijenio da bi bilo katastrofalno za socio-ekonomsku situaciju, i za stabilnost, da zapadni Balkan sklizne u treću recesiju.
Prema riječima Đukanovića, ekonomskog napretka i nove zaposlenosti ne može biti bez rješavanja uskih grla u infrastrukturi regiona.
„Nijedna od država regiona nije u stanju sama da riješi sve te deficite. Budžeti su mali, zaduženja visoka. U uslovima krize potpuno je zamro model javno-privatnog partnerstva u finansiranju infrastrukture”, kazao je Đukanović.
Evropski fondovi pomoći za rješavanje takvih problema, kako je rekao, namijenjeni su članicama EU.
„Naš put do tog statusa je usporen sa obrazloženjem koje potencira vladavinu prava. To je taj začarani krug iz kojeg moramo naći izlaz. Prije svega mi sami, na način da zainteresujemo EU, naše međunarodne partnere, da nam pomognu u tome”, rekao je Đukanović.
Đukanović smatra da već sada treba kreirati izdašniji investicioni okvir za zapadni Balkan, čiji će cilj biti da infrastrukturno poveže region.
„Veoma je važno da uz podršku EU zajednički koncipiramo strateški program većih investicija u regionalnu vezivnu, čvrstu i meku infrastrukturu, u transportu, energetici, informacionim tehnologijama, znanju”, kazao je Đukanović.
To će, kako je dodao, pospješiti kreiranje programa koji vode povećanju zaposlenosti, posebno mladih.
„Ne očekujemo mi da neko iz Evrope uradi ono što moramo mi. Region će postati konkurentniji i produktivniji, i privlačnije mjesto za investiture, ako naše države, svako u svojoj kući, sprovedu odlučnije i radikalnije strukturne reforme”, poručio je Đukanović.
On smatra da ne može Brisel umjesto država regiona da otklanja prepreke biznisu.
„Sami moramo stvarati ambijent za nova porodična, mala i srednja preduzeća. Međunarodni indikatori upozoravaju, iako je posljednjih godina očigledan napredak, da region jugoistočne Evrope još nije mjesto o koje će se grabiti investitori”, kazao je Đukanović.
On je podsjetio da je za Crnu Goru i za region, posebno važni određeni regionalni projekti, među kojima su Jadransko-jonski autoput, od Grčke, preko Albanije, Crne Gore, Hrvatske, Slovenije, zatim Jadransko-jonski gasovod (IAP), autoput i željeznička pruga od Luke Bar do Beograda, preko Budimpešte, izgradnja energetskog podmorskog kabla između Crne Gore i Italije u saradnji sa italijanskim partnerom Terna.
„Crna Gora je zainteresovana za obnavljanje pregovora sa susjednim državama i radi postizanja dogovora o upravljanju slivovima zajedničkih rijeka, i o izgradnji hidroelektrana na teritoriji Crne Gore i susjednih zemalja”, rekao je Đukanović.
Crna Gora, kako je rekao, ostaje lider u ekonomskim reformama i procesima integracija.
„Očekujemo da ćemo do kraja godine otvoriti nova poglavlja u pregovorima za članstvo u EU, među kojima su finansijska i ekonomska. To će dodatno unaprijediti poslovni ambijent za investicije i podstaći bolje finansijske veze sa tržištem EU, kao i primjenu standarda po kojima posluju evropska preduzeća”, naveo je Đukanović.
Projektovani dinamični razvoj Crna Gora bazira na energetici, turizmu i proizvodnji hrane. U tim sektorima, kako je saopštio Đukanović, može
se dati najveći doprinos regionalnoj i evropskoj ekonomiji.
Predsjednik PKCG, Velimir Mijušković je kazao da više nema dileme da EU regionalnoj saradnji daje status ključnog uslova za brži ekonomski razvoj.
„Činjenica je da mnogi od izazova koji su pred nama, nijesu karakteristika samo pojedinačne zemlje, već su zajednički i zahtijevaju kontinuiranu komunikaciju i otvoren odnos“, rekao je Mijušković.
On je rekao da ohrabruje opredjeljenje Evropske komisije (EK) o novom načinu funkcionisanja Zapadnobalkanskog investicionog okvira, kojim se predviđa višestruko uvećanje raspoloživih bespovratnih sredstava EU, koja će, zajedno sa kreditima međunarodnih finansijskih institucija pružiti podršku zajedničkim infrastrukturnim investicionim projektima na nivou zapadnog Balkana.
„Podrška tog nivoa nam je više nego potrebna, budući da su sredstva zemalja regiona pojedinačno za ove namjene veoma ograničena“, kazao je Mijušković.
Svaku od ekonomija regiona, kako je rekao, karakteriše visok javni dug i budžetski deficit, a koji zajedno sa spoljnotrgovinskim deficitom predstavlja faktor ograničenja fiskalne i monetarne sfere.
„Znamo da industrijski orijentisane i razvijene zemlje u EU, među kojima svakako prednjači Njemačka, ostvaruju suficite u robnoj razmjeni sa inostranstvom, pa je za očekivati da povećavaju obim investicija izvan svojih granica“, naveo je Mijušković.
Prema njegovim riječima, region ima više šansi, nego bilo koja od zemalja pojedinačno.
„Iz tog razloga na nivou regiona treba razmišljati u smjeru usaglašavanja industrijske politike“, smatra Mijušković.
Mijušković je saopštio da EU apsolutno raspolaže sa dovoljno instrumenata kojima može da podrži privredni oporavak zapadnog Balkana, ali je potrebno da se podigne nivo regionalne saradnje kroz usaglašeni okvir privrednih politika kao osnovni preduslov i instrument.
“Prednost bi, kako sam već i rekao, bila u tome što bi čitava regija bila jedno područje za ulaganje. To bi obezbijedilo dovoljan obim i stabilnost investicija i adekvatno korišćenje komparaticnih prednosti, koje svakako imamo”, rekao je Mijušković.
On je rekao da je namjera, da se kroz dobro osmišljen okvir dvodnevne konferencije, jasno naglase oblasti i sektori u kojima se na nivou
Zapadnog Balkana mogu ostvariti zavidni rezultati.
Mijušković je ocijenio da za povećanje konkurentnosti pojedinačnih ekonomija, nedostaju kvalitetna saobraćajna i komunalna infrastruktura.
„To jeste veliki i nerješiv problem za svaku pojedinačnu državu zapadnog Balkana. Stoga, regionalna saobraćajna i energetska infrastruktura moraju biti u fokusu evropske politike proširenja“, rekao je Mijušković.
Evropski fondovi, kako je dodao, moraju biti dostupniji, za konkretne investicije u infrastrukturu koje će učiniti region bližim i povezanijim međusobno, ali i sa svjetskim i evropskim tržištem.
On je, na otvaranju Konferencije, pod nazivom Ekonomija – osnov povezivanja zapadnog Balkana koju Privredna komora Crne Gore (PKCG) organizuje sa Istočnim odborom njemačke privrede, ocijenio da posebno, u tom cilju, treba osnažiti industrijski sektor i razviti koherentnije industrijske politike.
„Vlade država regiona treba da se angažuju na razvoju prekogranične saradnje ako žele da stvore igrače za globalno tržište, a njemačka Vlada i njeni partneri će nastaviti da posvećuju veliki pažnju zapadnom Balkanu i pružaju potrebnu podršku“, poručio je Obersteller.
On je, podsjećajući na nedavno održanu konferenciju o zapadnom Balkanu u Berlinu, kazao da se sada govori o šansama u regionu, ne više o rizicima.
Prema njegovim riječima, mnoge zemlje regiona imaju potencijal za obnovljive izvore energije, a zapadni Balkan je uključen i u projekat južnog gasnog koridora.
Još jedna ključna oblast za saradnju je, kako je dodao, logistika.
„Zapadni Balkan nas povezuje sa velikim tržištima kao što je tursko. Zemljama Evropske unije je neophodno povezivanje sa velikim tržištima“, rekao je Obersteller.
Za Njemačku je, kako je dodao, zapadni Balkan veoma važan, o čemu najbolje govori podatak da je obim trgovinske razmjene Njemačke i zemalja regiona povećan više od 35 odsto.
Predsjedavajući Istočnog odbora njemačke privrede, Eckhard Cordes, naveo je da je prekogranični dijalog prethodnih godna bio remećen.
„Činjenica da su svi ministri ovdje prisutni pokazuje impresivan napredak. Vi šaljete jedan snažan signal što se tiče nove ekonomske dinamike u regionu”, kazao je Cordes.
Zemlje zapadnog Balkana, kako je naveo, interesantne su za investiranje, posebno usljed otvorene perspektive za članstvo u EU.
„Njemačke komapnije poznate su po tome da rade temeljne procjene prije nego donesu odluku o investiranju. Ali jednom kada se donese odluka one su pouzdani partneri i poslodavci“, rekao je Cordes.
Prema njegovim riječima, jedan od najkrupnijih izazova u regionu jeste obnavljanje regionalne infrastrukture, energetske i željezničke mreže, kao i velika stopa nezaposlenosti među mladima.
„Mladi ljudi u regionu nijesu manje inteligentni niti manje krativni od svojih vršnjaka u Njemačkoj. Potrebno je samo da aktiviramo njihov potencijal“, rekao je Cordes.
Predsjednik crnogorske Vlade, Milo Đukanović rekao je da nova inicijativnost Njemačke i EU prema zapadnom Balkanu daje pravo na nadu da će biti ostvaren cilj konferencije, da se region predstavi kao atraktivno mjesto za investiranje i da se kroz zajedničke prekogranične projekte otpočne sa bliskijom saradnjom na promociji regionalnog ekonomskog razvoja.
„Vjerujem da će to biti novi podsticaj rješavanju važnih pitanja za našu budućnost”, kazao je Đukanović.
On je saopštio da je pred zemljama regiona težak posao i dug put, iako Balkan nikada u istoriji nije bio bolje i stabilnije mjesto za život i biznis.
„Region se mukotrpno izvlači iz dvostruke recesije. Ekonomski rast je nestabilan, iako je u prosjeku u prošloj godini iznosio 2,2 odsto. Socijalna i ukupna situacija je opterećena visokom nezaposlenošću koja se prosječno kreće iznad 20 odsto”, podsjetio je Đukanović.
Procjene su, kako je kazao, da će ekonomija u ovoj godini porasti 1,9 odsto, a u sljedećoj 2,6 odsto.
„Međutim, ne smijemo ispustiti iz vida činjenicu da je od početka ove godine ekonomija regiona suočena sa snažnim deflacionim pritiskom. Dodatno, velike poplave u Srbiji i Bosni i Hercegovini (BiH), djelimično i u Hrvatskoj, ostavile su izuzetno negativne posljedice po
ekonomiju regiona”, rekao je Đukanović.
On je ocijenio da bi bilo katastrofalno za socio-ekonomsku situaciju, i za stabilnost, da zapadni Balkan sklizne u treću recesiju.
Prema riječima Đukanovića, ekonomskog napretka i nove zaposlenosti ne može biti bez rješavanja uskih grla u infrastrukturi regiona.
„Nijedna od država regiona nije u stanju sama da riješi sve te deficite. Budžeti su mali, zaduženja visoka. U uslovima krize potpuno je zamro model javno-privatnog partnerstva u finansiranju infrastrukture”, kazao je Đukanović.
Evropski fondovi pomoći za rješavanje takvih problema, kako je rekao, namijenjeni su članicama EU.
„Naš put do tog statusa je usporen sa obrazloženjem koje potencira vladavinu prava. To je taj začarani krug iz kojeg moramo naći izlaz. Prije svega mi sami, na način da zainteresujemo EU, naše međunarodne partnere, da nam pomognu u tome”, rekao je Đukanović.
Đukanović smatra da već sada treba kreirati izdašniji investicioni okvir za zapadni Balkan, čiji će cilj biti da infrastrukturno poveže region.
„Veoma je važno da uz podršku EU zajednički koncipiramo strateški program većih investicija u regionalnu vezivnu, čvrstu i meku infrastrukturu, u transportu, energetici, informacionim tehnologijama, znanju”, kazao je Đukanović.
To će, kako je dodao, pospješiti kreiranje programa koji vode povećanju zaposlenosti, posebno mladih.
„Ne očekujemo mi da neko iz Evrope uradi ono što moramo mi. Region će postati konkurentniji i produktivniji, i privlačnije mjesto za investiture, ako naše države, svako u svojoj kući, sprovedu odlučnije i radikalnije strukturne reforme”, poručio je Đukanović.
On smatra da ne može Brisel umjesto država regiona da otklanja prepreke biznisu.
„Sami moramo stvarati ambijent za nova porodična, mala i srednja preduzeća. Međunarodni indikatori upozoravaju, iako je posljednjih godina očigledan napredak, da region jugoistočne Evrope još nije mjesto o koje će se grabiti investitori”, kazao je Đukanović.
On je podsjetio da je za Crnu Goru i za region, posebno važni određeni regionalni projekti, među kojima su Jadransko-jonski autoput, od Grčke, preko Albanije, Crne Gore, Hrvatske, Slovenije, zatim Jadransko-jonski gasovod (IAP), autoput i željeznička pruga od Luke Bar do Beograda, preko Budimpešte, izgradnja energetskog podmorskog kabla između Crne Gore i Italije u saradnji sa italijanskim partnerom Terna.
„Crna Gora je zainteresovana za obnavljanje pregovora sa susjednim državama i radi postizanja dogovora o upravljanju slivovima zajedničkih rijeka, i o izgradnji hidroelektrana na teritoriji Crne Gore i susjednih zemalja”, rekao je Đukanović.
Crna Gora, kako je rekao, ostaje lider u ekonomskim reformama i procesima integracija.
„Očekujemo da ćemo do kraja godine otvoriti nova poglavlja u pregovorima za članstvo u EU, među kojima su finansijska i ekonomska. To će dodatno unaprijediti poslovni ambijent za investicije i podstaći bolje finansijske veze sa tržištem EU, kao i primjenu standarda po kojima posluju evropska preduzeća”, naveo je Đukanović.
Projektovani dinamični razvoj Crna Gora bazira na energetici, turizmu i proizvodnji hrane. U tim sektorima, kako je saopštio Đukanović, može
se dati najveći doprinos regionalnoj i evropskoj ekonomiji.
Predsjednik PKCG, Velimir Mijušković je kazao da više nema dileme da EU regionalnoj saradnji daje status ključnog uslova za brži ekonomski razvoj.
„Činjenica je da mnogi od izazova koji su pred nama, nijesu karakteristika samo pojedinačne zemlje, već su zajednički i zahtijevaju kontinuiranu komunikaciju i otvoren odnos“, rekao je Mijušković.
On je rekao da ohrabruje opredjeljenje Evropske komisije (EK) o novom načinu funkcionisanja Zapadnobalkanskog investicionog okvira, kojim se predviđa višestruko uvećanje raspoloživih bespovratnih sredstava EU, koja će, zajedno sa kreditima međunarodnih finansijskih institucija pružiti podršku zajedničkim infrastrukturnim investicionim projektima na nivou zapadnog Balkana.
„Podrška tog nivoa nam je više nego potrebna, budući da su sredstva zemalja regiona pojedinačno za ove namjene veoma ograničena“, kazao je Mijušković.
Svaku od ekonomija regiona, kako je rekao, karakteriše visok javni dug i budžetski deficit, a koji zajedno sa spoljnotrgovinskim deficitom predstavlja faktor ograničenja fiskalne i monetarne sfere.
„Znamo da industrijski orijentisane i razvijene zemlje u EU, među kojima svakako prednjači Njemačka, ostvaruju suficite u robnoj razmjeni sa inostranstvom, pa je za očekivati da povećavaju obim investicija izvan svojih granica“, naveo je Mijušković.
Prema njegovim riječima, region ima više šansi, nego bilo koja od zemalja pojedinačno.
„Iz tog razloga na nivou regiona treba razmišljati u smjeru usaglašavanja industrijske politike“, smatra Mijušković.
Mijušković je saopštio da EU apsolutno raspolaže sa dovoljno instrumenata kojima može da podrži privredni oporavak zapadnog Balkana, ali je potrebno da se podigne nivo regionalne saradnje kroz usaglašeni okvir privrednih politika kao osnovni preduslov i instrument.
“Prednost bi, kako sam već i rekao, bila u tome što bi čitava regija bila jedno područje za ulaganje. To bi obezbijedilo dovoljan obim i stabilnost investicija i adekvatno korišćenje komparaticnih prednosti, koje svakako imamo”, rekao je Mijušković.
On je rekao da je namjera, da se kroz dobro osmišljen okvir dvodnevne konferencije, jasno naglase oblasti i sektori u kojima se na nivou
Zapadnog Balkana mogu ostvariti zavidni rezultati.
Mijušković je ocijenio da za povećanje konkurentnosti pojedinačnih ekonomija, nedostaju kvalitetna saobraćajna i komunalna infrastruktura.
„To jeste veliki i nerješiv problem za svaku pojedinačnu državu zapadnog Balkana. Stoga, regionalna saobraćajna i energetska infrastruktura moraju biti u fokusu evropske politike proširenja“, rekao je Mijušković.
Evropski fondovi, kako je dodao, moraju biti dostupniji, za konkretne investicije u infrastrukturu koje će učiniti region bližim i povezanijim međusobno, ali i sa svjetskim i evropskim tržištem.