Pregovori Crne Gore sa Evropskom unijom proces je svih građana i u njemu treba da budu uključeni svi sektori društva, ocijenio je glavni pregovoarač sa EU Aleksandar Andrija Pejović.
Pejović je predstavio hronologiju integracija Crne Gore sa EU, podsjećajući na najvažnije događaje tog procesa, poručujući da su pregovori projekat svih građana.
„Ovaj proces nije nešto što se odnosi samo na državne struktire, nego on dotiče sve građane“, kazao je Pejović.
On je rekao da trećinu pregovaračke strukture čini civilno društvo, a tu spadaju, kako je naveo, akademski građani, predstavnici nevladinih organizacija, predstavnici raznih poslovnih udruženja, kao i drugih organizacija civilnog sektora koje direktno dotiče neka od oblasti ovog procesa.
Pejović je objasnio da, ipak, glavni dio procesa nose državne institucije.
„Ono čime se možemo pohvaliti u ove dvije godine je i poseban crnogorski model pregovaračkog procesa, i to što ovaj posao nije radila samo državna uprava, nego je ostvarena saradnja sa civilnim sektorom“, kazao je Pejović.
Prema njegovim riječima, o posebnom crnogrskom modelu se može govoriti, s obzirom na to da u Srbiji i Turskoj nije došlo do uključivanja civilnog sektora u samu preovaračku strukturu na tako, kako je naveo, direktan način.
Pejović je kazao da su poglavlja 23 i 24 obojila proces pristupanja u posljednje dvije godine.
„Ona su, na neki, način indikator svakog napretka“, ocijenio je Pejović.
On je poručio da ova dva poglavlja sama po sebi podrazumijevaju jednu sveukupnu transformaciju društva.
„Ono što se radi kroz Akcioni plan za poglavlja 23 i 24 ne treba da bude samo mrtvo slovo na papiru, nego su neophodne sveobuhvatne mjere i konkretne aktivnosti koje omogućavaju transformaciju društva“, rekao je Pejović.
Prema njegovim riječima konačan cilj je da Crna Gora postane država Evropskih vrijednosti.
Pejović je kazao da su posebno u proteklih godinu dana zabilježeni pozitivni rezultati pregovora.
On je podsjetio da je otvoreno 12 pregovaračkih poglavlja, da su za četiri pripremljene pregovaračke pozicije, da je za deset poglavlja sa početnim mjerilima, a da se na sedam poglavlja intenzivno radi.
„Pregovarački proces je okončan za dva, takozvana, lagana poglavlja, a to su 25 – Kultura i obrazovanje i 26 – Nauka i istraživanje“, podsjetio je Pejović.
Iako smo privremeno zatvorili ova poglavlje, prema njegovim riječima, cjelokupan proces pregovaranja u ovim oblastima ne staje.
„Potpisan je novi sporazum u ovoj oblasti- Horizont 2020, koji predstavlja najvažniji okvirni sporazum upravo za poglavlje Nauka i istraživanje, koji u zemljama članicama ali i onima koje su potpisale ugovor o saradnji , obezbjeđuje 80 miliona eura pomoći za naučno-istraživačku zajednicu“, objasnio je Pejović.
On je podsjetio da su posebno zahtjevna poglavlja 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj, 12 - Bezbijednost hrane i fitosanitarni nadzor, 13 - Ribarstvo, 8 - Konkurencija, kao i poglavlje 27 - Životna sredina.
„To su poglavlja na kojima moramo naporno da radimo i nadam se da će taj rad imati rezultate sljedeće godine“, poručio je Pejović.
Ambasador Ujedinjenog Kraljevstva u Crnoj Gori Ijan Robert Vitig, kazao je da je to što je Crna Gora otvorila pregovore prije dvije godine svojevrsno priznanje onog što je postigla, ali i potvrda da je EU posvećena proširenju.
„Ne smijemo zaboraviti vodeću ulogu Crne Gore u novom i zahtjevnijem pristupu procesu pristupanja“, kazao je Vitig.
On je objasnio da je Crna Gora prva zemlja kandidat koja je pregovore počela otvaranjem poglavlja 23 i 24 i fokusiranjem na vladavinu prava.
Vitig je kazao da Velika Britanija čestita Crnoj Gori na napretku koji je postigla, ne samo zato što to zaslužuje, nego i zato što je, kako je naveo, podstiče da nastavi i intenzivira napore da se sve strukture uključe u proces integracija.
„Ovo je proces koji treba da uključuje sve, od političara, preko javnih službenika, civilnog društva, medija i svih građana“, kazao je Vitig.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je i ovdje postavila primjer uključujući civilno društvo u pregovaračku strukturu.
Vitig je pohvalio i uključivanje Parlamenta u pregovarački proces.
„Za nas je uključenost Parlamenta u pregovaračkom procesu ključni kvalitativni element u crnogorskom procesu priključenja“, ocijenio je Vitig.
On je kazao da saradnja Crne Gore i Velike Britanije prati proces integracija Crne Gore.
Vitig je rekao da je korak koji slijedi kompleksniji od onog što je do sada postignuto.
„Sljedeća faza saradnje je kompleksnija, zato što ona predstavlja obavezu Crne Gore ne samo da otvara poglavlja, gdje ona već ima zabilježene velike rezultate, nego i da implementira i prihvati evropske prakse i metode“, kazao je Vitig.
On je poručio da se u proces integracija mora uključiti društvo kao cjelina.
Predsjednik Odbora za evroatlantske inrgracije Slaven Radulović, kazao je da je uloga Skupštine u posljednje dvije godine pojačana u odnosu na ono što je na početku procesa bilo predviđeno.
On je kazao da je Skupština kroz rad Odbora za evroatlanske integracije uspjela da cjelokupan proces približi građanima.
Radunović je rekao da se postignuti napredak može posmatrati kroz različita mjerila, jer se „uspjeh ne određuje samo dinamikom pregovora, nego i kvalitetom koji zavisi od dubine reformi“.
On je kazao da se ocjena pregovora u prethodne dvije godine može dati iz dva ugla.
„Onaj dio iz tehničko-administrativnog aspekta je odrađen vrlo dobro“, poručio je Radunović.
On je pohvalio rad cijelog pregovaračkog tima, na čelu sa ambasadorom Pejovićem. Oni su, prema njegovim riječima, odradili veliki posao, „posebno ukoliko se imaju u vidu resursi kojima Crna Gora raspolaže“.
Radunović je poručio da kritike postoje kada je u pitanju ocjena s političkog aspekta pregovora.
„Za sve ono zbog čega postoje kritike kada je proces pridruživanja u pitanju, a što se tiče vladavine prava i generalno neefikasne borbe protiv korupcije, zaslužan je onaj dio Vlade koji donosi političke odluke“, ocijenio je Radunović.
On je rekao da je EU interesna unija i da Crna Gora u procesu pristupanja treba da se vodi svojim interesima.
„Kada dođu kritike vezane za nepostojanje vladavine prava, kao i druge pojave koje nisu bliske članicama EU, treba da znamo da to ne rade zato što nas opominju jer su nam prijatelji, nego zato što žele da kada postanemo punopravna članica treba da se uklopimo u ambijent koji postoji u Uniji“, kazao je Radunović.
On je kazao da je u posljednje vrijeme proces evropskih integracija bio u sjenci borbe da se dobije poziv za članstvo u NATO-u, što je, kako je naveo, nedopustivo.