Turistička sezona će ove godine očito biti lošija nego prošla, kaže profesor na Fakultetu za turizam Rade Ratković, uz podsjećanje da je turizam u prethodnih 25 godina u gubitku.
“Statistički se može napraviti da smo najbolji, da je sezona „kako se to kome dopada“. Imamo veliki broj noćenja u sivoj zoni, zbog čega se može navesti da ih je tamo boravilo više gostiju nego prošle godine, a niko ne zna koliko ih je zapravo bilo lani”, kaže za Blic Crna Gora Ratković.
On dodaje da nema pouzdane statistike ni o boravku turista iz Rusije i Ukrajine u Crnoj Gori, koji najviše dolaze u vikend-stanove i kuće, a ne zna se ni koliko oni u Crnoj Gori imaju stanova, „ili se makar takvi podaci ne mogu nigdje javno naći“.
“Problem je što nemamo pouzdanu statistiku, sveobuhvatnu i blagovremenu pa smo prinuđeni da govorimo na osnovu ličnih utisaka ili pojedinačnih evidencija hotela. Golim okom može vidjeti, a i na osnovu svjedočenja turističkih radnika, da je u maju bilo manje Rusa nego prošle godine“, kaže Ratković
Poznati turizmolog dodaje da je i normalno očekivati da će Rusi i Ukrajinci manje dolaziti na odmor u Crnu Goru “jer je tamo rat, a i zbog devalvacije rublje od 25 odsto”.
“Kad govorimo o smanjenom broju Rusa koji borave kod nas, polazi se implicitno od pretpostavke da imamo dobru tržišnu strukturu i da se sada desio pad. Istina je drugačija. Dominantno smo oslonjeni na istočna tržišta i region i sa tih tržišta ostvarujemo lošu popunjenost kapaciteta. Naši hoteli su puni svega 90 dana i mnogo je turista u sivoj zoni po stanovima”, objasnio je Ratković.
On podsjeća da u Hrvatskoj puna zauzetost kapaciteta iznosi 150 dana, Italiji 190 dana.
“Zaostajemo i za drugim mediteranskim zemljama.Imamo nisko korišćenje kapaciteta jer se oslanjamo na tržišta koja imaju kratku sezonu i nisku platežnu moć i koja su podložna uticaju krize.Problem Crne Gore nije što će smanjiti broj Rusa ili Ukrajinaca koji kod nas dolaze, već što kao ostale zemlje Mediterana nismo zastupljeni na najjača emitivna tržišta, Njemačko, Englesko, i druga od kojih živi mediteranski turizam. Ona tržišta koja su važna za zemlje Mediterana nama su simbolična i obratno. Imamo radikalno drugačiju poziciju od ostalih zemalja Mediterana” rekao je Ratković.
Na osnovu dugogodišnjeg gubitka u turističkom sektoru i nesikorišćenost turističkih kapaciteta, Ratković kaže da je naša tržišna orijentacija fizički i finansijski pogrešna.
“Situacija se može popraviti, ukoliko bismo radili ono što smo se „zakleli“ turističkim Master planom koji su za nas uradili Njemci 2001. godine, a koji je inoviran 2008.
Plan se ne ostvaruje jer nema podršku ekonomske i urbanističke politike u Crnoj Gori. Ucrtavaju se stanovi ili neki hibridni hoteli, kondo apartmani. Problem je što se ne ostvaruje nivo predviđenih investicija nego se odobrava masovna gradnja stanova za tržište. Osnovni smještaj nam nije oslonjen na najjača emitivna tržišta u Evropi, nego na dopunska, koja je trebalo da budu više orijentisana na komplementarne kapacitete, stanove i hotele niže kategorije”, zaključio je Ratković.
On dodaje da nema pouzdane statistike ni o boravku turista iz Rusije i Ukrajine u Crnoj Gori, koji najviše dolaze u vikend-stanove i kuće, a ne zna se ni koliko oni u Crnoj Gori imaju stanova, „ili se makar takvi podaci ne mogu nigdje javno naći“.
“Problem je što nemamo pouzdanu statistiku, sveobuhvatnu i blagovremenu pa smo prinuđeni da govorimo na osnovu ličnih utisaka ili pojedinačnih evidencija hotela. Golim okom može vidjeti, a i na osnovu svjedočenja turističkih radnika, da je u maju bilo manje Rusa nego prošle godine“, kaže Ratković
Poznati turizmolog dodaje da je i normalno očekivati da će Rusi i Ukrajinci manje dolaziti na odmor u Crnu Goru “jer je tamo rat, a i zbog devalvacije rublje od 25 odsto”.
“Kad govorimo o smanjenom broju Rusa koji borave kod nas, polazi se implicitno od pretpostavke da imamo dobru tržišnu strukturu i da se sada desio pad. Istina je drugačija. Dominantno smo oslonjeni na istočna tržišta i region i sa tih tržišta ostvarujemo lošu popunjenost kapaciteta. Naši hoteli su puni svega 90 dana i mnogo je turista u sivoj zoni po stanovima”, objasnio je Ratković.
On podsjeća da u Hrvatskoj puna zauzetost kapaciteta iznosi 150 dana, Italiji 190 dana.
“Zaostajemo i za drugim mediteranskim zemljama.Imamo nisko korišćenje kapaciteta jer se oslanjamo na tržišta koja imaju kratku sezonu i nisku platežnu moć i koja su podložna uticaju krize.Problem Crne Gore nije što će smanjiti broj Rusa ili Ukrajinaca koji kod nas dolaze, već što kao ostale zemlje Mediterana nismo zastupljeni na najjača emitivna tržišta, Njemačko, Englesko, i druga od kojih živi mediteranski turizam. Ona tržišta koja su važna za zemlje Mediterana nama su simbolična i obratno. Imamo radikalno drugačiju poziciju od ostalih zemalja Mediterana” rekao je Ratković.
Na osnovu dugogodišnjeg gubitka u turističkom sektoru i nesikorišćenost turističkih kapaciteta, Ratković kaže da je naša tržišna orijentacija fizički i finansijski pogrešna.
“Situacija se može popraviti, ukoliko bismo radili ono što smo se „zakleli“ turističkim Master planom koji su za nas uradili Njemci 2001. godine, a koji je inoviran 2008.
Plan se ne ostvaruje jer nema podršku ekonomske i urbanističke politike u Crnoj Gori. Ucrtavaju se stanovi ili neki hibridni hoteli, kondo apartmani. Problem je što se ne ostvaruje nivo predviđenih investicija nego se odobrava masovna gradnja stanova za tržište. Osnovni smještaj nam nije oslonjen na najjača emitivna tržišta u Evropi, nego na dopunska, koja je trebalo da budu više orijentisana na komplementarne kapacitete, stanove i hotele niže kategorije”, zaključio je Ratković.